By Puštanje vjetrova tema je o kojoj mnogi nerado govore u javnosti, iako je riječ o potpuno prirodnoj, svakodnevnoj i vitalnoj funkciji ljudskog organizma. Vodeći medicinski stručnjaci i gastroenterolozi neprestano ističu da je redovno ispuštanje plinova sasvim normalan dio procesa probave i u velikoj većini slučajeva predstavlja jasan znak da vaš probavni sistem radi upravo onako kako treba.
Tokom složenog procesa varenja hrane, a posebno one koja je prirodno bogata korisnim vlaknima, složene bakterije u našim crijevima razgrađuju određene sastojke koje želudac nije mogao sam preraditi. Pri tome se prirodno stvaraju plinovi koji se potom moraju izbaciti iz organizma kako ne bi izazvali ozbiljniju nelagodu.
Zašto zapravo nastaju plinovi u crijevima?
Plinovi unutar našeg probavnog sistema primarno nastaju iz dva glavna i potpuno različita izvora:
Gutanja zraka (aerofagija) tokom konzumiranja jela, pića ili žvakanja žvakaćih guma.
Prirodnog procesa fermentacije hrane u debelom crijevu, koji se odvija pod direktnim djelovanjem milijardi korisnih crijevnih bakterija.
Najčešći plinovi koji se na ovaj način stvaraju u tijelu su azot, vodik, ugljični dioksid, a kod određenog procenta ljudi i metan. Prema zvaničnim statistikama i procjenama zdravstvenih organizacija, sasvim je uobičajeno i zdravo da prosječna osoba ispusti plinove između 10 i 20 puta dnevno. Taj broj, naravno, može varirati u zavisnosti od svakodnevne ishrane, nivoa fizičke aktivnosti i jedinstvenih individualnih karakteristika samog organizma.
Ishrana ima presudan uticaj na intenzitet plinova
Određene vrste namirnica koje svakodnevno unosimo mogu značajno povećati stvaranje plinova u debelom crijevu, a među njima se posebno izdvajaju:
Sve vrste mahunarki (grah, grašak, leća).
Kupusnjače poput kupusa, kelja, brokule i karfiola.
Crveni i bijeli luk.
Cjelovite, odnosno integralne žitarice.
Gazirana pića i vještački zaslađivači.
Važno je naglasiti da prisustvo ovih namirnica u ishrani nikako ne znači da ih trebate eliminisati sa menija. Većina njih je izuzetno bogata hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima koji su neophodni za zdravlje. Ljudski organizam i crijevna mikrobiota se u većini slučajeva mogu postepeno i uspješno prilagoditi većem unosu zdravih vlakana ako se ona uvode korak po korak.
Navike koje mogu značajno pogoršati problem nadutosti
Osim same vrste hrane koju biramo, na ukupnu količinu i učestalost plinova u velikoj mjeri utiču i naše svakodnevne navike za stolom.
Prebrzo jedenje u žurbi, nedovoljno i površno žvakanje komada hrane, intenzivan razgovor tokom obroka ili ispijanje napitaka direktno iz slamke mogu dovesti do nesvjesnog gutanja zraka. Taj zarobljeni zrak potom putuje kroz probavni trakt i direktno pojačava osjećaj nadutosti i težine u stomaku.
Hronični stres i emocionalna napetost također imaju ogroman i naučno dokazan uticaj na rad kompletnog probavnog sistema putem takozvane veze između mozga i crijeva. Kod mnogih osoba stres drastično pojačava subjektivni osjećaj nadutosti, grčeva i nelagode, što je posebno izraženo kod pacijenata koji pate od sindroma iritabilnog crijeva (IBS).
Kako na prirodan način smanjiti nadutost i količinu plinova?
Stručnjaci za zdravu ishranu preporučuju usvajanje nekoliko jednostavnih, ali izuzetno efikasnih svakodnevnih navika koje mogu donijeti olakšanje:
Jedite znatno sporije, u mirnom okruženju i dobro sažvaćite svaki zalogaj.
Postepeno i pažljivo povećavajte unos vlakana u ishrani kako bi se crijeva navikla.
Pijte dovoljne količine obične vode tokom dana, ali izbjegavajte velike količine tečnosti tokom samog obroka.
Uvedite redovno kretanje i lagane šetnje nakon jela, jer fizika pomaže pokretljivost crijeva.
Pokušajte primijeniti tehnike opuštanja kako biste smanjili nivo svakodnevnog stresa.
Vodite detaljan dnevnik ishrane kako biste precizno identifikovali koje specifične namirnice izazivaju najveće tegobe.
Kod određenog broja ljudi, kvalitetni probiotici mogu značajno pomoći u obnavljanju i održavanju optimalne ravnoteže crijevne mikrobiote. Ipak, njihovu upotrebu i odabir sojeva uvijek je najbolje prilagoditi individualnim potrebama i savjetima stručnjaka.
Kada se zbog plinova trebate obratiti ljekaru?
Iako je ispuštanje plinova potpuno normalna i zdrava pojava, u nekim situacijama ono može biti signal da se u pozadini dešava nešto ozbiljnije. Detaljan ljekarski pregled i konsultacija sa stručnjakom savjetuju se ako su plinovi praćeni sljedećim simptomima:
Jaki, oštri ili dugotrajni bolovi i grčevi u predjelu stomaka.
Nagla, neobjašnjiva i trajna promjena u dinamici pražnjenja crijeva (npr. hronični proljev ili zatvor).
Pojava krvi u stolici ili crna stolica.
Neobjašnjiv i nagli gubitak tjelesne težine bez promjene režima ishrane.
Dugotrajna i izražena nadutost koja ne prolazi ni nakon promjene prehrambenih navika.
Ovakvi popratni simptomi mogu ukazivati na postojanje netolerancije na hranu (poput intolerancije na laktozu ili glutenske osjetljivosti), celijakiju, upalne bolesti crijeva ili druge zdravstvene probleme koji zahtijevaju adekvatnu medicinsku dijagnostiku i terapiju.
U najvećem broju slučajeva, puštanje vjetrova predstavlja samo dokaz da vaš organizam funkcioniše prirodno i uspješno eliminiše nusprodukte probave. Pravilno razumijevanje ovog procesa, osluškivanje signala koje nam tijelo šalje i usvajanje zdravijih životnih navika mogu u ogromnoj mjeri doprinijeti boljem probavnom zdravlju, smanjenju nelagode i znatno većem osjećaju ugode u svakodnevnom životu.
