By Nakon dugog i vrelog ljeta koje je obilježilo protekle mjesece, u javnosti su se već počele pojavljivati prve dugoročne prognoze i spekulacije o tome kakve nas vremenske prilike očekuju u narednom periodu. Dok pojedini navodi sugerišu mogućnost pojave takozvane “zime stoljeća”, meteorolozi ističu da je situacija znatno složenija i da trenutne analize nude tri potencijalna scenarija.
Jedan od glavnih pokretača rasprava o predstojećoj sezoni jeste snažna faza klimatskog fenomena El Niño u tropskom Pacifiku, gdje su temperature vode na pojedinim područjima značajno iznad prosjeka. Ipak, stručnjaci naglašavaju da El Niño ima uglavnom indirektan utjecaj na Evropu, dok su za formiranje zimskih prilika na našem kontinentu presudniji procesi iznad sjevernog Atlantika, ponašanje mlazne struje i stanje polarnog vrtloga iznad Arktika.
Tri moguća scenarija za predstojeću zimu:
Blaže i vlažnije vrijeme uz olujne vjetrove – Prvi scenarij predviđa učestalije zadržavanje područja niskog pritiska iznad Evrope. To bi moglo donijeti više kiše, snažan vjetar i opasnost od olujnih, pa čak i orkanskih udara, uz povećan rizik od poplava.
Promjenjiva i relativno blaga zima – Drugi scenarij oslanja se na trendove iz prethodnih godina, donoseći uglavnom blage temperature. U ovakvim uslovima snježni pokrivač bio bi rezervisan uglavnom za više planinske predjele, dok bi u nižim predjelima dominirala kiša.
Izraženiji prodor hladnoće – Treća mogućnost zavisi od eventualnog slabljenja i destabilizacije polarnog vrtloga pod uticajem klimatskih faktora. To bi moglo omogućiti spuštanje hladnog polarnog zraka znatno južnije, donoseći izraženije zahlađenje, posebno u drugom dijelu zime.
Iako se u medijima često spominju ekstremne najave, meteorolozi naglašavaju da je scenarij dugotrajne i izrazito oštre zime sa velikim količinama snijega trenutno najmanje vjerovatan. Konačni tok zimske sezone uveliko će ovisiti o daljem razvoju situacije u polarnim regijama, a dugoročne prognoze u ovoj fazi treba uzeti s rezervom.
