By Gotovo na svakom internetskom forumu često se raspravlja o jezičkim nedoumicama i pogreškama, gdje se detaljno razmatraju gramatičke i pravopisne zavrzlame, a ponekad nisu sigurni niti sami profesori jezika. Iako se čini da je jezik stručna i jasna nauka, postoje brojni detalji u svakodnevnoj upotrebi koji mogu stvoriti zbrku. Ponekad samo jedna greška može biti dovoljna da nastavnik odmah stavi jedinicu, pa smo sastavili popis 10 najčešćih katastrofalnih grešaka koje đaci, ali i odrasli, svakodnevno prave. Ove greške nisu samo nedostatak poznavanja pravopisnih pravila, već mogu ostaviti i loš utisak na druge.
1. Negacija uz glagole se piše odvojeno
Jedna od najčešćih grešaka je upotreba sastavljenih oblika kao što su „neznam“, „neželim“, „nemogu“. Ove riječi su nepravilne, a pravilno je pisati odvojeno: „ne znam“, „ne želim“, „ne mogu“. Iako postoje izuzeci kao što su „neću“ i „nemoj“, koji se pišu sastavljeno, mnoge još uvijek prave greške u ovoj oblasti.
2. Negacija uz pridjeve piše se sastavljeno
Pravilno je pisati „nesrećan“, „neumoran“ i „nezadovoljan“, dok su oblici poput „ne srećan“, „ne umoran“ ili „ne zadovoljan“ nepravilni. Ove greške često nastaju jer ljudi misle da je negacija uz pridev uvijek odvojena, ali pravilo nalaže sastavno pisanje.
3. Upotreba prezentnog oblika glagola „biti“
Mnogi prave greške u konjugaciji glagola „biti“ u prezentu, pišući „ja bih“, „ti bi“, „on/ona bi“, a pravilno je: „ja bih“, „ti bi“, „on/ona bi“, „mi bismo“, „vi biste“, „oni bi“. Sve ostale varijante su nepravilne i često se javljaju u govoru i pisanju..
4. Kada se „li“ odvaja
Također, treba obratiti pažnju na razdvajanje „li“ u pitanjima, pa je ispravno pisati „da li“, „je li“. Česta je greška spajanje ovih riječi u jedno, što nije pravilno prema gramatičkim pravilima.
5.Jednina od riječi poput čitaoca, branioca, primaoca
Pogrešno je koristiti oblike kao što su „čitaoc“ i „branioc“ u jednini. Pravilno je reći „čitalac“, „branilac“ i „primalac“. Ovo je greška koja se često javlja zbog nesvjesne sklonosti da se koristi oblik koji bolje zvuči u svakodnevnoj komunikaciji.
6. Hvaliti i faliti
„Faliti“ znači da vam nešto nedostaje, dok „hvaliti“ označava laskanje ili pohvalu. Greška se često javlja kada ljudi zamijene ove pojmove u kontekstu. Na primjer, reći „fali mi nešto“ je ispravno, dok „hvaliti“ koristimo kada želimo reći nešto pohvalno o nečijem postupku.
7.Hoćemo ili nećete?
Upotreba glagola „hoćemo“ i „nećete“ zajedno je pogrešna. Ispravno je reći „hoćemo“ kada se koristi u prvoj osobi množine, a „nećete“ u drugoj osobi množine. Važno je paziti na pravilnu upotrebu ove kombinacije.
8.Slovo J – da ili ne?
Greške se često javljaju kada je u pitanju upotreba slova „j“. U prošlim vremenima ne koristi se slovo „j“ (učio, radio, bio), dok se u prisvojnoj zamjenici koristi pravilno – „moje“, „tvoje“. Ovo je često zbunjujuće za one koji nisu potpuno sigurni u pravopis.
9. Glasovne promjene
Ponekad se javljaju greške u glasovnim promjenama kao što se piše „podpaliti“ umjesto „potpaliti“, „svjecki“ umjesto „svjetski“ ili „srbski“ umjesto „srpski“. Ovo su ozbiljne greške koje se često javljaju zbog nesvesnog prilagođavanja jezika.
10. Superlativ je uvijek jedna riječ
Greška koja je česta u svakodnevnoj komunikaciji jeste upotreba superlativa u više riječi. Na primjer, ispravno je reći „najbolji“, „najjači“, „najslabiji“, a nepravilno je reći „naj bolji“, „naj jači“ ili „naj slabiji“. Upotreba više riječi umjesto jedne može izazvati zabunu i ostaviti loš utisak.
Ove greške mogu izgledati sitno, ali su često razlog zašto mnogi učenici i odrasli dobivaju jedinu na testovima, pa čak i zbog kojih se osjeća neugodno u svakodnevnoj komunikaciji. Biti svjestan ovih pravopisnih pravila može značajno poboljšati vašu jezičnu preciznost i ostaviti bolji utisak na druge.
