By Visoki predstavnik Christian Schmidt intenzivirao je konzultacije u vezi s mogućim sankcioniranjem Milorada Dodika, njegove stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i nekih iz navedenih partija, ali i drugih stranaka koji ga podržavaju.
“On sve češće poziva svoje savjetnike, šefove odjele u Uredu visokih predstavnika i raspituje se o modalitetima. Traži od suradnika da mu dostave svoj prijedlog mogućih odluka, te im zada i precizan rok do kada to moraju učiniti. Kada se dobije traženo, opet razgovara s autorima, ispituje ih detaljno, uredno im se zahvali na trudu i izvdojenom vremenu i onda ostane sam i analizira modele”, kaže jedan visoki diplomatski izvor u Sarajevu.
Brojne su opcije na stolu
Naime, Schmidt je predstavnicima Trojke obećao da će im pomoći u uspostavi nove većine na nivou Bosne i Hercegovine, bez SNSD-a. Sada radi na tome, tvrde izvori Politicki.ba. Ne, nitko od sagovornika ne zna kada bi odluka mogla biti donesena, a još manje što će u njoj pisati. Ali, s druge strane, sve su uvjereni da će Schmidt posegnuti za bonskim vlastima!
Ni on sam to baš ne krije. Osim što je najavio neke od bh. političkih dužnosnika iz sva tri naroda, da će djelovati, javno je poručio čak i da “nije Miroslav Lajčak”. Poruka je Europskoj uniji da neće uspjeti da ga slome jednom kada objavi odluku, kako su to učinili nekadašnjem visokom predstavniku Lajčaku.
Broj svih dosadašnjih razgovora koje je Schmidt imao sa svojim saradnicima, ali i ambasadorima zapadnih država, mogao bi se svesti u nekoliko opcija:
Zabrana djelovanja SNSD-a i zabrana političkog angažmana Milorada Dodika.
Zabrana političkog djelovanja svim osobama s “crne liste” SAD, Velike Britanije, Njemačke i Austrije.
Blokada svih računa SNSD-a, Ujedinjene srpske i još nekih manjih stranaka koje čine koalicionu vlast u entitetu Rs.
Nametanje odluka koje prođu Predstavnički dom i za koje glasa većina u Domu naroda, uz obavezni glas “za” barem po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda.
Nametanje odluka kojima bi se donijeli zakoni i odluke koje blokiraju tri ili više delegata iz svakog konstitutivnog naroda, 60 dana nakon prve blokade i tako dalje…
Brojne su opcije na stolu. O njima se raspravlja već čak i više od dva mjeseca!
Schmidtovo upozorenje
Schmidt je u međuvremenu pomno spremao i javnost za svoje intervencije. U brojnim intervjuima odabranim medijima u Bosni i Hercegovini, ali i inozemstvu, upozoravao je da su aktivnosti Dodika i njegovih koalicijskih partnera u suprotnosti s Dejtonom. Takav stav dijele i službeni Washington, Brisel, London, Ankara, pa čak i Pariz.
Veliko je pitanje, međutim, koliko su političari iz tih gradova spremni stati iza Schmidta. Ali i koliko je on spreman ići daleko u “guranju prsta u oko” i svojim protivnicima, kao i onima koji ga deklarativno podržavaju. Jedno je sigurno, Schmidt će sačekati da prođu i Uskrs i Vaskrs, prije nego se ponovno lati papira s opcijama za nametanje odluke. A možda sačeka i da prođe 1. maj…
