Putinovi ciljevi su se promijenili

Putinovi ciljevi su se promijenili

Putin mijenja strategiju: Fokus sada na kratkoročne ciljeve, zapadni dužnosnici sumnjaju u iskrenost Kremlja

Novi obavještajni podaci kojima raspolažu američki i zapadni dužnosnici sugeriraju da je ruski predsjednik Vladimir Putin pomjerio svoj neposredni fokus u ratu protiv Ukrajine prema kratkoročnim ciljevima.

Prije svega, riječ je o učvršćivanju kontrole nad teritorijama koje su ruske snage već zauzele te jačanju ruske ekonomije, koja se suočava s ozbiljnim poteškoćama, navelo je više izvora upoznatih s obavještajnim izvještajima za CNN.

Zaokret u odnosu na prethodne procjene
Ova promjena predstavlja preokret u odnosu na ranije analize američkih i zapadnih obavještajnih službi koje su sugerisale da Putin vjeruje kako ima zamah i ljudstvo za dugotrajni rat s ciljem osvajanja čitave Ukrajine.

Percepcija da je Putin možda promijenio način razmišljanja uklapa se iu vjerovanje bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i njegovih pregovarača da bi ruski lider sada mogao biti spremniji razmotriti mirovni sporazum nego ranije, rekla su dva američka izvora za CNN.

Prijedlog SAD-a ide u korist Rusije, ali…
Iako američki prijedlog snažno ide u korist Rusije – uključujući priznanje većeg dijela teritorija koji je Moskva već zauzela – visoki američki dužnosnici ostaju skeptični prema Putinovim tvrdnjama da želi mir.

Široko je rasprostranjeno uvjerenje da bi Moskva, čak i ako sada pristane na dogovor, u budućnosti mogla pokušati obnoviti rat i proširiti teritorijalna osvajanja.

„Mislim da sada razmišljam – ne bih rekao skromnije – ali u okvirima realnijih, bližih ciljeva“, rekao je jedan visoki dužnosnik zapadne obavještajne službe.

Prilika za prekid rata ili taktička pauza?
Pritisak iz Trumpove administracije, koja sve glasnije prijeti dodatnim sankcijama, te ekonomska kriza u Rusiji mogla bi staviti Putina pod ogroman pritisak. Istovremeno, u pregovorima se pominju potencijalna američko-ruska ulaganja, što Washington opisuje kao „povijesnu priliku“.

„Sve ovisi o tome što će SAD staviti na sto – da bi Putin mogao kod kuće predstaviti dogovor kao pobjedu i da bi osjetio da je postigao nešto dovoljno važno da opravda pauzu, pa možda kasnije opet pokrene sukob“, kazao je isti dužnosnik.

Putin, prema njemu, i dalje gaji dugoročne ciljeve – naročito ideološke teritorijalne ambicije koje uključuju regije koje se smatraju „kolijevkom ruske civilizacije“.

„Moskva je trenutno spremna igrati igru“
Jedan visoki europski dužnosnik saglasan je da je Moskva trenutno voljna „igrati igru“ i privremeno ograničiti ciljeve kako bi popravila odnose s Washingtonom, ali upozorava: „Nisu se odrekli svojih maksimalističkih ciljeva.“

Prema njemu, Kremlj računa da će nakon pauze ponovno krenuti kombinacijom vojne sile, ekonomske prisile, propagande i političkog utjecaja, kako bi ostvario svoje ambicije – ne samo u Ukrajini, nego i šire.

Upozorenje Trumpovim savjetnicima: Putin koristi žurbu
Početkom godine američke obavještajne službe upozorile su savjetnike bivšeg predsjednika Trumpa da će Putin iskoristiti svaki znak žurbe prema pregovorima. Kontrola nad Ukrajinom i dalje je jedan od njegovih glavnih prioriteta, odmah iza očuvanja vlastitog režima.

“Putin misli da mu se s druge strane nalazi američki predsjednik koji ne zna šta radi i koji je fokusiran na brže uspjehe”, rekao je demokratski kongresnik Jason Crow. „Vjeruje da se može ispregovarati sporazum koji se neće provoditi.“

Ukrajina traži sigurnosna jamstva
Tijekom pregovora, ukrajinsko vodstvo kontinuirano traži sigurnosne garancije od SAD-a i Europe. Cilj je da, čak i ako Ukrajina pristane na ustupke, prijeđe Rusiju da ponovo pokrene rat.

“Rusija želi dobiti što više međunarodno priznatog teritorija i ostaviti Ukrajinu što slabijom”, kazao je jedan visoki američki dužnosnik.

Taj dužnosnik dodaje kako ne postoje nikakvi indikatori da Putin može osvojiti cijelu Ukrajinu, pogotovo jer se front mjesecima ne pomiče.

Fokus na pet regija
Pregovori se fokusiraju na pet regija pod ruskom kontrolom, uključujući Krim. Trump je izjavio da Ukrajina neće povratiti većinu izgubljenih teritorija.

Prošle sedmice, potpredsjednik JD Vance rekao je kako SAD očekuje konačno primirje „negdje blizu trenutnih linija fronta“, uz moguće „teritorijalne zamjene“.

Steve Witkoff, Trumpov pregovarač koji se već četiri puta ove godine sastao s Putinom, rekao je: „Mislim da smo blizu nečega što bi moglo biti važno za cijeli svijet.“

Trump: Krim je ruski, ali Moskva želi više
Neki europski saveznici duboko su zabrinuti zbog prijedloga da se SAD složi s ruskim suverenitetom nad ilegalno zauzetim teritorijama. Trump je ranije rekao da bi SAD mogao priznati ruski Krim, dok Lavrov traži priznanje svih pet okupiranih teritorija. Kijev je to kategorički odbio.

SAD čeka ruski odgovor
Keith Kellogg, izaslanik američke administracije za Ukrajinu, rekao je da je sada „lopta na strani Moskve“.

“Imamo jednu stranu – Ukrajinu. Sad čekamo drugu. Mislim da smo blizu”, izjavio je za Fox News. „Ovo je zadnjih 100 žardi. A u vojsci su to najteži žardi.“

Duboke sumnje u Putinove namjere
Zapadni politički i obavještajni dužnosnici već dugo sumnjaju u iskrenost Kremlja.

“Vrijeme je da Putina tretiramo kao varljivog ratnog zločinca kakav jeste”, rekao je republikanski senator Roger Wicker. „SAD ne smije dozvoliti da ga Putin vuče za nos.“

Trump je ranije tvrdio da vjeruje da Putin želi mir, ali je nakon susreta sa Zelenskim u Vatikanu napisao:

„Možda on ne želi kraj rata, možda me samo zavlači i prema njemu se mora drugačije – putem bankarskih mjera ili sekundarnih sankcija?“, objavio je Trump na Truth Socialu.

Kremlj: Pregovori se ne mogu ubrzati
„Razumijemo da Washington želi brz uspjeh, ali je ukrajinska kriza prekompleksna da bi se riješila preko noći“, rekao je Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik. „Mnogo je detalja koje treba razjasniti.“

administrator

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *