By Ako nikad niste čuli za atrijalnu fibrilaciju, ne brinite, niste usamljeni, ali pažljivo pročitajte ovaj tekst, jer bar deset milijuna odraslih Europljana ima upravo ovu dijagnozu. Ljekari najavljuju da će liječenje ove vrste aritmije u budućnosti biti još veći izazov jer se očekuje da će broj oboljelih do 2030. godine porasti na 17 milijuna. Procjenjuje se da samo u Srbiji atrijalnu fibrilaciju ima od 80.000 do 100.000 ljudi.
Kao posljedica ove bolesti javlja se moždani udar koji je prilično težak i često praćen trajnim invaliditetom, a izazvana ovom vrstom aritmije smrt se brzo povećala u posljednje dvije decenije.
Najčešća vrsta aritmije
A što je zapravo atrijalna fibrilacija i kako se otkriva, objašnjava nam prof. dr Dragan Simić, kardiolog u Klinici za kardiologiju KCS-a.
“Atrijalna fibrilacija je prijetkomorsko lepršanje koje pacijent osjeća kao nepravilan i neprijatan rad srca. Najčešće je od svih aritmija i pogađa ogroman broj ljudi. Ovo stanje srca čini manje učinkovitim, a nepravilan ritam u pretmorama srca povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, koji dovode do moždanog udara”, kaže doktor Simić.
On podsjeća da je atrijalna fibrilacija često sekundarna dijagnoza koja prati primarne bolesti – dugogodišnju hipertenziju, anginu pektoris, srčanu slabost, dijabetes, opstruktivnu bolest pluća… Ove bolesti u jednom trenutku mogu se zakomplicirati upravo pojavom atrijalne fibrilacije.
“Atrijalna fibrilacija je često udružena s drugim kardiovaskularnim bolestima i stanjima, kao što su hipertenzija, oslabljena srčana funkcija, promjene na krvnim sudovima srca, pa se na nju ne misli u prvom trenutku. A, recimo, od 18 pacijenata koji su danas prošli kroz moju ordinaciju njih deset je imalo atrijalnu fibrilaciju”.
Bolest bez simptoma
Mnogi najčešće nisu svjesni svog stanja, jer ova bolest često prolazi bez ikakvih simptoma. Njeno otkrivanje je zato ključna stvar.
“Veliki broj pacijenata ima takozvanu asimptomatsku atrijalnu fibrilaciju i oni uopće nemaju osjećaj da im srce radi nepravilno. Ti pacijenti su posebno ugroženi jer moždani udar kod njih može biti prva manifestacija ove aritmije”, upozorava doktor Simić.
Što je rješenje?
“Rješenje je česta kontrola. Dijagnoza se postavlja lako – kada uradimo EKG ili holter. Zato kad god osjetite nepravilan rad srca, praćenje, lepršanje, neku vrstu aritmije, otiđite u najbližu zdravstvenu ustanovu da vam urade EKG ili holter. Osobe koje imaju više od 60 godina savjetuju da bar dva-tri puta godišnje urade EKG i test opterećenja i da prekontrolišu lipide, a mlađe od 60 godina da bar jednom godišnje urade EKG”.
Potrebna nam je savremena terapija
Mogućnosti liječenja atrijalne fibrilacije su razne, a cilj je uspostavljanje normalnog srčanog ritma, kontrola otkucaja i planiranje nastanka krvnih ugrušaka ili trombova. Ako se pravilno liječi, ova aritmija nema dramatičan tok is njom može da se živi normalno.
“Terapija podrazumijeva davanje takozvanih antiaritmika, pomoću lijekova kojima postižemo konverziju nepravilnog srčanog ritma u normalan sinusni ritam. Svi pacijenti koji imaju bar jednom zabilježenu atrijalnu fibrilaciju moraju da piju lijekove protiv zgrušavanja krvi upravo u prevenciji nastanka moždanog udara. Postoje stari i novi lijekovi. Stari lijekovi su kod nas dostupni, jeftini, ali manje bezbjedni i manje učinkoviti. Novi lijekovi su mnogo bolji, oni su „zlatni standard“ kojim se liječe svi pacijenti u Europi i dobivaju se na recept.
