By Moj otac mi svaki mjesec uzima po 150€ za stanarinu od kada sam se zaposlio.
I zaista mi je to bilo glupo jer on ima dovoljno novca da bi mogao i mene izdržavati a kamoli da mi još uzima novac i nekako sam ga malo i mrzio zbog toga.
I došlo vrijeme da se ženim i svi su davali neke poklone, koverte i tada mi je otac…
I došlo vrijeme da se ženim i svi su davali neke poklone, koverte i tada mi je otac dao dvije koverte u jednoj su bile sve pare od stanarine koje sam dao a u drugoj isto toliko što mu je on dao od sebe.
Svi su bili u šoku nisu vjerovali čak ni majka nije znala za to i sad sam od tog novca tečić kupio sebi i ženi stan i onako solidan automobil.
Eto koliko god bio ljut na njega danas mi se to isplatilo jer nikada sam ne bi uštedio toliki novac a ovako sam morao.”
Otkrivena prirodna granica ljudskog životnog vijeka
Svaki put kada se desi da umre najstarija osoba na svijetu, uvijek se pokrene debata koja je vijekovima dijelila naučnike: Postoji li granica koliko dugo zdrav čovjek može da živi?
Još u 18. vijeku, francuski prirodnjak Žorž-Luj Leklerk, poznat kao grof de Bufon, iznio je teoriju da osoba koja nije pretrpjela nesreću ili bolest može da živi teorijski maksimum od 100 godina.
Od tada, medicinski napredak i poboljšanje uslova života pomijerili su granicu unazad za nekoliko decenija.
Nova prekretnica postignuta je kada je Francuskinja Jeanne Kalment proslavila svoj 120. rođendan 1995. godine.
Kalment je umrla dvije godine kasnije u 122. godini. Ona je i dalje najstarija osoba koja je ikada živjela — barem je to potvrđeno.
Prema Ujedinjenim nacijama, 2021. je bilo oko 593.000 ljudi starih 100 godina ili više, u odnosu na 353.000 deceniju ranije. Očekuje se da će se broj stogodišnjaka više nego udvostručiti u narednoj deceniji, prema podacima agencije Statista.
Pa koliko daleko možemo ići? Naučnici se ne slažu, a neki tvrde da je životni vijek naše vrste ograničen strogim biološkim ograničenjima.
Godine 2016., genetičari koji su pisali u časopisu Nature rekli su da nije bilo poboljšanja u ljudskoj dugovječnosti od kasnih 1990-ih.
Analizirajući globalne demografske podatke, otkrili su da se maksimalni ljudski životni vijek smanjio od Kalmentine smrti — iako je na svijetu bilo više starijih ljudi, prenosi Krstarica.
“Zaključili su da ljudski životni vijek ima prirodnu granicu i da je dugovječnost ograničena na oko 115 godina”, rekao je francuski demograf Žan-Mari Robin.
“Ali ovu hipotezu djelimično osporavaju mnogi demografi”, rekao je Robine, specijalista za stogodišnjake na Institutu za medicinska istraživanja INSERM.
Istraživanje iz 2018. pokazalo je da, iako se stopa smrti povećava sa godinama, ona se usporava nakon 85. Oko 107. godine, stopa smrtnosti dostiže vrhunac od 50 odsto do 60 odsto svake godine, kaže istraživanje.
“Prema ovoj teoriji, ako postoji 12 ljudi od 110 godina, šest će preživjeti do 111, troje do 112 i tako dalje”, rekao je Robine.
Zahvaljujući ‘efektu volumena’, više ne postoje fiksne granice dugovječnosti. Međutim, Robine i njegov tim ove godine objavljuju istraživanje koje će pokazati da stopa smrtnosti i dalje raste nakon 105. godine, dodatno sužavajući prozor. Da li to znači da postoji fiksna granica koliko dugo možemo da živimo?
“Nastavićemo da otkrivamo, kao i uvijek, i malo po malo će se poboljšati zdravlje najstarijih ljudi”, rekao je on.
I drugi stručnjaci su oprezni pri izboru strane.
“Za sada nema definitivnog odgovora”, rekao je Frans Mesl, demograf sa Francuskog instituta za demografske studije.
Eric Boulanger, francuski ljekar specijalizovan za starije osobe, rekao je da bi “genetska manipulacija” mogla da omogući nekim ljudima da žive 140 ili čak 150 godina.
