By Štitasta žlezda ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma, nivoa energije i hormonske ravnoteže. Iako ishrana sama po sebi rijetko predstavlja jedini uzrok problema sa štitastom žlezdom, određene namirnice kod nekih osoba mogu doprinijeti upalnim procesima ili otežati optimalno funkcionisanje ove žlezde.
U nastavku su namirnice koje se najčešće dovode u vezu sa mogućim uticajem na štitastu žlezdu, uz objašnjenje zašto se kod određenih ljudi preporučuje umjeren unos.
1. Goitrogene namirnice
Goitrogeni su prirodna jedinjenja koja mogu uticati na iskorišćavanje joda, minerala neophodnog za proizvodnju hormona štitaste žlezde.
Najčešće goitrogene namirnice su:
sirovo povrće iz porodice kupusnjača (kupus, brokoli, karfiol, kelj, prokelj, rotkva, repa)
soja i proizvodi od soje (tofu, sojino mlijeko, edamame)
Važno je napomenuti da termička obrada i umjerena konzumacija ovih namirnica kod većine ljudi ne predstavlja problem.
2. Gluten
Gluten se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Kod osoba sa:
celijakijom
necelijakijskom osjetljivošću na gluten
može doprinijeti hroničnoj upali i pogoršanju određenih autoimunih stanja, uključujući Hashimotov tireoiditis. Kod osoba bez osjetljivosti, gluten obično nema negativan uticaj.
3. Rafinisan šećer i industrijski ugljeni hidrati
Namirnice kao što su:
bijeli hljeb
kolači, keksi i industrijska peciva
zaslađeni napici
mogu doprineti poremećaju metabolizma i povećanju upalnih procesa u organizmu, što indirektno može uticati i na rad štitaste žlezde, posebno ako se konzumiraju često i u velikim količinama.
4. Rafinirana biljna ulja
Ulja poput:
kukuruznog
sojinog
suncokretovog
sadrže veće količine omega-6 masnih kiselina koje, ukoliko nisu u ravnoteži sa omega-3 masnoćama, mogu doprineti zapaljenskim procesima.
Kao povoljnije alternative često se navode:
maslinovo ulje
avokado
orašasti plodovi i sjemenke
5. Mlečni proizvodi kod osetljivih osoba
Kod pojedinih ljudi sa problemima štitaste žlezde može postojati:
netolerancija na laktozu
osjetljivost na kazein
što može izazvati nelagodnost ili blage upalne reakcije. Ovo se ne odnosi na sve i zahtijeva individualnu procjenu.
6. Prekomjeran unos kofeina i alkohola
Veće količine kofeina i alkohola mogu:
uticati na hormonsku ravnotežu
povećati nivo stresa u organizmu
doprineti upalnim procesima
Umjeren unos, uz dovoljno tečnosti i balansiranu ishranu, smatra se razumnijim pristupom za opšte zdravlje.
Zaključak
Ove namirnice ne moraju biti potpuno isključene iz ishrane, osim ako za to ne postoji jasan medicinski razlog. Najčešće se preporučuje:
raznovrsna i uravnotežena ishrana
fokus na namirnice sa antiinflamatornim potencijalom (riba, povrće bogato antioksidansima, orašasti plodovi)
individualno prilagođavanje ishrane
Ako imate simptome ili dijagnostikovan poremećaj štitaste žlezde, savjetovanje sa ljekarom ili nutricionistom ostaje najpouzdaniji korak.
