Tradicionalni običaji i emotivni trenuci na sahranama često uključuju opraštanje od voljene osobe uz dodir ili poljubac. Međutim, video-snimak dr Viktora Ivanovića na društvenoj mreži TikTok, u kojem upozorava na potencijalne opasnosti ove prakse, pokrenuo je lavinu komentara i otvorio veliku debatu o sukobu tradicije i medicinske higijene.
Dok jedni smatraju da je upozorenje opravdano i razumno, drugi ističu da im je čin poslednjeg iskrenog poštovanja prema članovima porodice važniji od bilo kakvog teorijskog rizika.
Šta Pokreće Rizik: Biološki Procesi Nakon Smrti
Prema rečima lekara koji je pokrenuo ovu temu, ključni razlog za oprez leži u prirodnim promenama koje nastupaju u telu nakon prestanka životnih funkcija.
Promena mikrobioma: Odmah nakon smrti, imunski sistem prestaje da funkcioniše, što omogućava prirodno prisutnim bakterijama i mikroorganizmima u telu da započnu procese razgradnje i da se nekontrolisano razmnožavaju.
Vreme i priprema tela: Potencijalni rizik raste ukoliko je od trenutka smrti do sahrane prošlo više vremena, a telo pritom nije bilo adekvatno zbrinjuto u hladnjači ili podvrgnuto profesionalnoj estetskoj i higijenskoj pripremi (balzamovanju).
Pogled Stručnjaka: Faktori Rizika i Stvarna Opasnost
Medicinski stručnjaci i epidemiolozi naglašavaju da situacija nije crno-bela i da sam čin ljubljenja u uobičajenim okolnostima retko dovodi do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, poput trajnog gubitka čula mirisa ili teških infekcija. Telo preminule osobe uglavnom nije izvor zaraze, osim ako nisu ispunjeni specifični uslovi.
Stvarni stepen rizika zavisi isključivo od sledećih faktora:
Faktor Rizika Opis i Uticaj
Uzrok smrti Najveći rizik postoji ako je osoba preminula od visokozaraznih infektivnih bolesti (npr. tuberkuloza, određene hemoragijske groznice ili teške bakterijske infekcije).
Zbrinjavanje tela Pogrebna preduzeća u većini zemalja primenjuju stroge higijenske i sanitarne protokole koji dezinfikuju površinu kože preminulog, čime se opasnost svodi na minimum.
Epidemiološka situacija U slučajevima proglašenih epidemija ili pandemija, zdravstvene ustanove izdaju posebne, rigorozne protokole koji potpuno zabranjuju direktan kontakt sa telom.
Važna napomena: Ukoliko je osoba preminula od uobičajenih, nezaraznih bolesti (poput srčanih oboljenja ili starosti), a telo je prošlo standardnu proceduru pripreme, rizik po zdravlje zdravih osoba sa funkcionalnim imunitetom je zanemarljiv.
Sukob Emocija i Razuma na Društvenim Mrežama
Upozorenje dr Ivanovića izazvalo je oštre podele među korisnicima na internetu:
Zagovornici preventive smatraju da je edukacija o higijeni i biološkim procesima korisna i da bi ljudi trebalo da budu svesni šta se dešava sa organizmom nakon smrti.
Tradicionalisti i emotivci navode da su ovakve preporuke hladne i da narušavaju svetost poslednjeg ispraćaja. Mnogi su poručili da bi, bez obzira na medicinske savete, ponovo poljubili preminule roditelje, partnere ili decu, jer im taj čin donosi preko potreban mir i zaključak u procesu žalovanja.
Kulturološki gledano, dodirivanje i ljubljenje pokojnika u mnogim religijama i narodnim običajima širom Balkana i sveta predstavlja duboko ukorenjen izraz ljubavi i obezbeđivanja “spokoja” duši preminulog.
Medicina poručuje da se odluke i procene uvek moraju donositi na osnovu zvaničnih informacija dobijenih od lekara i pogrebnih službi koje su vodile računa o preminuloj osobi, a ne na osnovu uopštenih saveta sa društvenih mreža. Ukoliko ne postoje zvanične epidemiološke prepreke ili sumnje na opasne zaraze, odluka o poslednjem poljupcu ostaje isključivo lični i emotivni izbor svakog pojedinca.

