By Nadutost, gasovi, neprijatan pritisak u stomaku i učestalo krčanje crijeva problemi su sa kojima se suočava veliki broj ljudi. Poznati gastroenterolog dr Vojislav Perišić objašnjava da uzrok ovih tegoba često nije takozvani „slab želudac“, već specifičan način na koji organizam obrađuje i vari određene vrste ugljikohidrata.
Prema njegovim riječima, dio hrane kod nekih osoba ne bude u potpunosti razgrađen i apsorbovan u tankom crijevu. Ta neopravljena hrana zatim dospijeva u debelo crijevo, gdje je tamošnje bakterije počinju fermentisati. Upravo taj prirodni proces fermentacije stvara povećanu količinu gasova koji kod osjetljivijih pojedinaca izazivaju osjećaj napuhanosti, neprijatne grčeve i druge dispeptične simptome.
Zašto zapravo nastaje nadutost? Kada određeni ugljikohidrati ne prođu kompletan proces apsorpcije u gornjim dijelovima probavnog trakta, bakterije u debelom crijevu preuzimaju ulogu njihove razgradnje. Tokom tog procesa oslobađaju se gasovi koji kod osoba sa osjetljivom probavom mogu izazvati sljedeće manifestacije:
izraženu nadutost i napetost,
osjećaj stalnog pritiska u trbušnoj šupljini,
bolne grčeve i nelagodu,
pojačano i glasno krčanje crijeva,
promjene u pražnjenju crijeva u vidu zatvora ili proljeva.
Kod nekih pacijenata ove tegobe se javljaju tek povremeno, nakon specifičnih obroka, dok kod drugih postaju gotovo svakodnevni problem koji značajno narušava kvalitet života.
FODMAP ugljikohidrati kao glavni okidači Dr Perišić ističe da posebnu pažnju u ishrani zaslužuju takozvani FODMAP ugljikohidrati. Radi se o specifičnoj grupi fermentabilnih kratkolančanih šećera koji kod osoba sa osjetljivim probavnim traktom ili sindromom iritabilnog crijeva (IBS) mogu izazvati izuzetno jake i dugotrajne tegobe. Važno je napomenuti da to ne znači da su te namirnice same po sebi nezdrave ili štetne, već jednostavno ukazuje na to da ih pojedini organizmi znatno teže metabolišu.
Hranu koja najčešće provocira stvaranje gasova Među namirnicama koje kod osjetljivih osoba najbrže i najčešće izazivaju nadutost izdvajaju se:
voće bogato fruktozom poput jabuka, krušaka, šljiva, trešanja i breskvi,
grah, grašak, leća i druge mahunarke,
mlijeko i mliječni proizvodi kod osoba koje imaju djelimičnu ili potpunu netoleranciju na laktozu.
Nutricionistička praksa pokazuje da ista hrana ne djeluje jednako na svakoga. Dok jedna osoba može bez ikakvih probavnih smetnji konzumirati cijelu porciju graha ili nekoliko svježih jabuka, kod druge osobe će čak i minimalna količina iste hrane izazvati burnu reakciju i nadimanje.
Pored vrste hrane, ključna je i količina Preobilne porcije predstavljaju veliko mehaničko i hemijsko opterećenje za cjelokupan probavni sistem. Što je uneseni obrok veći i teži, veća je vjerovatnoća da tanko crijevo neće uspjeti u potpunosti razgraditi sve sastojke, što direktno otvara prostor za jaču fermentaciju i stvaranje gasova u debelom crijevu. Zbog toga mnogi pacijenti primjećuju da im određena hrana u malim količinama uopšte ne smeta, dok im nakon obilnijeg obroka izaziva izražene probleme.
Način konzumiranja obroka igra veliku ulogu Pojava nadutosti ne zavisi isključivo od sastava namirnica na tanjiru. Ukoliko jedemo prebrzo, nedovoljno žvaćemo hranu i gutamo mnogo vazduha, ili ako često pijemo gazirana pića, koristimo slamku i žvaćemo žvakaće gume, u probavni sistem nesvjesno unosimo dodatni vazduh. Sporije i svjesnije jedenje, uz temeljno žvakanje i mirnije obroke, kod velikog broja ljudi može samostalno i značajno ublažiti neugodne simptome.
Prednost vođenja dnevnika ishrane U situacijama kada se nadutost učestalo ponavlja bez jasnog vidljivog razloga, preporučuje se vođenje detaljnog dnevnika ishrane tokom nekoliko sedmica. U njega je potrebno precizno bilježiti:
vrstu namirnica i sastav obroka,
količinu pojedene hrane,
tačno vrijeme kada su se pojavili prvi simptomi i njihov intenzitet.
Pomoću ovih zabilješki znatno je lakše identifikovati tačne prehrambene okidače, što kasnije olakšava izradu adekvatnog plana ishrane u saradnji sa ljekarom ili nutricionistom.
Kada je potrebno potražiti stručnu pomoć ljekara? Povremeni osjećaj nadutosti nakon težeg ili obilnijeg obroka uglavnom je bezazlen i ne predstavlja razlog za brigu. Međutim, ljekarski pregled i detaljnija dijagnostika su toplo preporučljivi ukoliko se uz nadutost redovno javljaju i sljedeći prateći simptomi:
pojava krvi u stolici,
neobjašnjiv i nagli gubitak tjelesne težine,
jaki, oštri ili dugotrajni bolovi u stomaku,
uporno i učestalo povraćanje,
hronični proljev ili dugotrajan zatvor,
povišena tjelesna temperatura,
izrazito i stalno povećanje obima stomaka koje ne prolazi ni nakon promjene ishrane.
Ovakvi simptomi ne moraju nužno ukazivati na postojanje ozbiljnog oboljenja, ali zahtijevaju pravovremenu i stručnu medicinsku procjenu kako bi se utvrdio tačan uzrok. Nadutost je u većini slučajeva direktna posljedica individualnog načina na koji nečiji organizam vari određenu hranu. Zbog toga najčešće nije potrebno trajno i potpuno eliminisati pojedine grupe namirnica, već je cilj pronaći tačnu mjeru, količinu i način ishrane koji savršeno odgovaraju vašem probavnom sistemu.
