Nestabilnost u Izraelu i dugotrajan osećaj nesigurnosti nakon napada 7. oktobra 2023. godine podstakli su deo izraelskih građana da razmišlja o životu van zemlje. Jedna od destinacija koja poslednjih godina privlači sve veću pažnju jeste Kipar, gde Izraelci kupuju nekretnine, pokreću poslove i ulažu u turističke i stambene projekte.
Za neke je Kipar privremeno utočište ili svojevrsni „plan B“, dok drugi na ostrvu vide poslovnu priliku i mogućnost trajnog preseljenja.
Blizina Izraela jedan od glavnih razloga
Kipar je udaljen svega nekoliko stotina kilometara od izraelske obale, što ga čini relativno lako dostupnim. Klima i mediteranski način života takođe su faktori koji privlače izraelske građane.
Pojedini Izraelci koji su razgovarali sa medijima naveli su da žele da imaju alternativu u slučaju dodatnog pogoršanja bezbednosne situacije u Izraelu.
Drugi razlog je poslovne prirode. Deo izraelskih kompanija svoje aktivnosti širi na Kipar, između ostalog i zbog mogućnosti poslovanja unutar Evropske unije.
Hiljade izraelskih porodica već žive na ostrvu
Prema podacima i procenama koje navode izraelski mediji, nekoliko hiljada izraelskih porodica danas stalno živi na Kipru, dok mnogo veći broj građana poseduje nekretnine koje ne koriste tokom cele godine.
Podaci kiparskog katastra predstavljeni parlamentu pokazuju da je od 2021. do 2024. godine u obalnim oblastima Larnake, Pafosa i Limasola evidentirano 3.851 prenosa vlasništva na izraelske kupce.
Brojke ukazuju na značajno prisustvo izraelskih kupaca na tržištu nekretnina, ali same po sebi ne znače da svi ti vlasnici žive na Kipru niti da je reč isključivo o trajnom preseljenju.
Ulaganja nisu ograničena samo na stanove
Interesovanje Izraelaca za Kipar obuhvata i mnogo veće projekte.
Izraelska hotelska grupacija Fattal prisutna je na ostrvu kroz ulaganja u turistički sektor, uključujući hotele u Limasolu, Pafosu i Larnaki. Pored toga, investitori povezani sa Izraelom učestvuju u različitim stambenim i turističkim projektima.
Među projektima koji se pominju jeste i obnova hotela Palm Beach u Larnaki, kao i projekat Aqua Residences, koji predviđa izgradnju dva višespratna objekta uz obalu.
U Limasolu je, prema navodima iz izveštaja, pokrenuta i inicijativa za obnovu napuštenog sela Trozena, sa planovima za renoviranje kuća i razvoj turističkih sadržaja.
Taj projekat je, međutim, izazvao kontroverze jer se nalazi u području Natura 2000, a nadležni organi su proveravali da li su pojedini radovi započeti uz odgovarajuće dozvole.
Na Kipru se razvija i infrastruktura za izraelsku zajednicu
Sve veće prisustvo ogleda se i u razvoju usluga namenjenih izraelskim stanovnicima i posetiocima. U pojedinim delovima ostrva otvoreni su restorani sa košer ponudom, dok se mogu pronaći i različite kompanije i usluge usmerene prema izraelskoj zajednici.
Planira se i otvaranje privatne jevrejske škole u okolini Limasola, što bi predstavljalo još jedan pokazatelj da deo izraelske zajednice svoje prisustvo na Kipru vidi kao dugoročnije.
Poređenja sa prilivom ruskog kapitala
Rast stranih ulaganja otvorio je širu raspravu o vlasništvu nad nekretninama i zemljištem na Kipru.
Ostrvo već ima iskustvo sa velikim prilivom stranog kapitala, posebno ruskog, koji je snažno porastao nakon finansijske krize i uvođenja programa koji je stranim investitorima omogućavao dobijanje državljanstva pod određenim uslovima.
Pojedini kiparski političari sada upozoravaju da bi prevelika koncentracija stranog kapitala u određenim područjima mogla uticati na cene nekretnina, strukturu stanovništva i lokalnu ekonomiju.
Politička debata sve intenzivnija
Rasprava na Kipru ne odnosi se samo na Izraelce, već na kupovinu nekretnina od strane državljana zemalja koje nisu članice Evropske unije.
Pojedini političari smatraju da bi trebalo uvesti stroža pravila za kupovinu zemljišta od strane stranaca, posebno kada je reč o velikim parcelama i strateški važnim područjima.
Zagovornici takvih mera ističu rast cena nekretnina i činjenicu da domaćim stanovnicima u pojedinim urbanim sredinama postaje sve teže da kupe ili iznajme stan.
Istovremeno, kritičari upozoravaju da se rasprava ne sme pretvoriti u izdvajanje određene nacionalnosti ili širenje stereotipa.
Izrael odbacuje tvrdnje o prevelikom uticaju
Izraelski diplomatski predstavnici na Kipru odbacuju tvrdnje da izraelski kapital predstavlja pretnju suverenitetu ili ekonomiji ostrva.
Njihov stav je da su izraelski građani i kompanije postali deo kiparskog društvenog i ekonomskog života kroz ulaganja, poslovanje i svakodnevni život.
Istovremeno, upozoravaju da generalizacije o „stranoj ekonomskoj moći“ mogu doprineti negativnim stereotipima prema Jevrejima.
Kiparska vlada želi strane investitore
Kiparska vlada poslednjih godina aktivno promoviše zemlju kao destinaciju za međunarodne kompanije i investitore.
Izraelske kompanije već posluju u različitim sektorima, uključujući turizam, tehnologiju, energetiku, zdravstvo i nekretnine. Zvaničnici Kipra zato izraelska ulaganja uglavnom posmatraju i kroz prizmu ekonomskih koristi.
Istovremeno, parlament pokušava da pronađe ravnotežu između privlačenja stranog kapitala i zaštite interesa domaćeg stanovništva.
Kipar se tako našao između dve potrebe: da ostane otvoren za međunarodne investicije i da spreči da veliki priliv stranog novca dodatno poveća cene zemljišta i stanovanja. Rast izraelskog prisustva samo je jedan deo šire priče o promenama na kiparskom tržištu nekretnina.

