By Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u svom posljednjem javnom nastupu poseban dio izlaganja posvetio je ekonomskoj usporedbi Hrvatske i Srbije. Na svečanosti povodom Dana Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu iznio je tvrdnju koja je privukla pažnju regionalne javnosti: Srbija je u protekloj deceniji, prema njegovim riječima, bilježila isti, pa čak i nešto viši prosječni godišnji rast od Hrvatske, iako nije imala pristup velikim evropskim fondovima.
Rast Hrvatske, prema Milanoviću, uz pomoć vanrednih sredstavaUči istoriju
Milanović je podsjetio da je Hrvatska u posljednjih desetak godina imala prosječan godišnji rast od oko 2,5 posto. Naglasio je da je taj rezultat ostvaren uz sva izvanredna sredstva koja je država povlačila zbog potresa, poplava i epidemije. Bez tog novca, upozorio je, brojka bi bila još manja.
Time je pokušao pokazati da hrvatski rast nije bio pod uticajem samo redovnih ekonomskih kretanja, nego i dodatnih izvora finansiranja namijenjenih sanaciji posljedica kriza.
Osvrt na Srbiju i ulogu Aleksandra Vučića
Zatim se osvrnuo na susjednu zemlju i na razdoblje u kojem je Srbijom upravljao Aleksandar Vučić. Prema Milanovićevim riječima, Srbija je u tom periodu ostvarila upravo isti, ili za jednu decimalu viši prosječni godišnji rast od Hrvatske. Dodao je da je to postigla bez značajnijeg novca iz evropskih izvora, uz određene kineske investicije i znatno manje ruskih.
Milanović je, govoreći o Srbiji, spomenuo i da se ona, kako neki tvrde, izgleda otrgla iz dvanaestogodišnjeg “ropstva”, ali je odmah naglasio da on na tom mjestu ne želi izvoditi zaključke. Time je zadržao distancu prema političkoj ocjeni dešavanja u susjednoj zemlji i usredotočio se na ekonomske pokazatelje.
Svrha poređenja: realni parametri za buduće odluke
Hrvatski predsjednik je istakao da svrha ove usporedbe nije jadikovanje nad sudbinom, niti “sastavljanje tužbalica” u kojima će sjutra sjediti njihova djeca. Prema njegovim riječima, riječ je o realnim parametrima koji bi trebali poslužiti javnosti i donosiocima odluka da se geopolitički i ekonomski orijentišu i izvuku ključne zaključke o tome šta treba činiti u budućnosti.
Šta treba imati na umu
Milanovićeve procjene prosječnog rasta predstavljaju njegovu ocjenu iznesenu u javnom nastupu i nisu potkrijepljene detaljnim podacima u izvještaju o samom govoru. Ekonomisti često napominju da se pri poređenju stopa rasta različitih zemalja treba uzeti u obzir razlika u početnom nivou razvoja, strukturi privrede, kretanju stanovništva i vrsti investicija. Isti postotak rasta u dvije zemlje ne mora značiti ni isti životni standard ni iste dugoročne izglede.
Zbog toga će ova izjava, kao i mnoge slične iz regionalne politike, vjerovatno biti predmet rasprave stručnjaka i političara s obje strane granice. Dok jedni u njoj vide podsticaj za ozbiljnu analizu razvojnog puta, drugi je tumače kao dio šire političke poruke upućene domaćoj i susjednoj javnosti.Izračunaj Porez
