By Analiziramo da li je Bosna i Hercegovina na ivici sukoba i kako međunarodna zajednica reaguje na poteze predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Za početak, da razjasnimo …
– Politička kriza u Bosni i Hercegovini dostigla je novu razinu nakon što su vlasti Republike Srpske (RS), predvođene Miloradom Dodikom, donijele odluke koje prijete stabilnosti zemlje i ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Ove odluke, uključujući zabranu rada državnih institucija BiH na teritoriji RS-a, izazvale su ozbiljne reakcije unutar zemlje i međunarodne zajednice.
S druge strane, sigurnosne tenzije rastu – žandarmerija s dugim cijevima patrolira centrom Banje Luke, dok predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović traži hitno povećanje broja vojnika EUFOR-a u zemlji. Uz to, Tužilaštvo BiH je pokrenulo istrage protiv ključnih političkih figura iz RS-a, uključujući premijera Viškovića i rukovodstvo NSRS-a, dok ministar odbrane BiH, Zukan Helez, tvrdi da Dodik planira pobjeći u Srbiju i da bi trebao biti uhapšen.
Kako će se situacija razvijati, kakvi su mogući scenariji i kako bi vojna analiza sukoba izgledala? Ovo je detaljna analiza situacije.
Pravni aspekti: Kršenje Ustava BiH i međunarodnih sporazuma
Vlasti Republike Srpske donijele su zakone kojima se ograničava rad državnih institucija BiH na teritoriji entiteta. Međutim, prema Ustavu Bosne i Hercegovine (Član I/1), BiH je suverena i nedjeljiva država, a entiteti nemaju pravo na jednostrano donošenje odluka koje zadiru u nadležnosti države.
Također, Dejtonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine, jasno definira da su odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika obavezujuće za sve nivoe vlasti. Ignoriranje odluka ovih institucija predstavlja ozbiljno kršenje Dejtona i može dovesti do međunarodne intervencije.
Dodik i njegovi saveznici tvrde da brane „suverenitet RS-a“, ali prema međunarodnom pravu, entiteti u BiH nemaju suverenitet. Svaki pokušaj jednostrane secesije bio bi protivan Ustavu i smatran bi jednostranim rušenjem ustavnog poretka.
Sigurnosni aspekti: Da li BiH ulazi u stanje pripravnosti?
Žandarmerija Republike Srpske s dugim cijevima viđena je u centru Banje Luke, što je dodatno podgrijalo strahove da se situacija može pogoršati. Istovremeno, vlasti RS-a nastavljaju sa stvaranjem paralelnih institucija koje bi mogle dodatno destabilizirati BiH.
S druge strane, Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio je hitan apel ambasadorima EU, tražeći povećanje broja vojnika EUFOR-a u zemlji kako bi se osigurala stabilnost i spriječila eskalacija.
Međunarodne snage su već ranije povećale prisustvo u BiH, ali novi zahtjevi dolaze usljed pogoršanja sigurnosne situacije.
Vojna analiza: Kakve su snage MUP-a RS, SIPA-e i OSBiH?
Ako bi došlo do konflikta, ključne snage bile bi:
🔹 MUP Republike Srpske
Oko 7.000 pripadnika, uključujući specijalne jedinice Žandarmerije.
Opremljeni lakim i srednjim pješadijskim naoružanjem, uključujući automatske puške, snajpere i oklopna vozila.
Nedostatak teške vojne opreme (tenkovi, artiljerija, avijacija).
🔹 SIPA i Federalna policija
SIPA ima oko 740 operativaca, obučeni za specijalne akcije i borbu protiv terorizma.
Federalni MUP i kantonalne policije zajedno broje oko 10.000 pripadnika, sa opremom prilagođenom za urbane sukobe.
🔹 Oružane snage BiH
Oko 10.000 aktivnih vojnika, plus 5.000 rezervista.
Posjeduju tešku artiljeriju, oklopna vozila i borbene helikoptere.
NATO podrška u vidu logistike i obavještajnih podataka.
➡ Zaključak: MUP RS bi imao teritorijalnu prednost unutar RS-a, ali bi OSBiH i međunarodne snage imale znatnu vojnu nadmoć u slučaju šireg sukoba.
Mogući scenariji razvoja situacije
1️⃣ Diplomatsko rješavanje krize – RS povlači sporne zakone pod međunarodnim pritiskom, a politička kriza se prebacuje na pregovarački teren.
2️⃣ Ekonomske i političke sankcije – RS se suočava s međunarodnim sankcijama i blokadom finansiranja od strane EU i SAD-a.
3️⃣ Sukobi niskog intenziteta – Lokalne policijske snage u RS-u pokušavaju blokirati državne institucije, što dovodi do sukoba sa SIPA-om i policijom FBiH.
4️⃣ Intervencija NATO-a i EUFOR-a – U slučaju ozbiljne eskalacije, međunarodne snage djeluju kako bi neutralizirale potencijalnu prijetnju stabilnosti BiH.
➡ Zaključak: Najizgledniji scenario je kombinacija političkih i ekonomskih pritisaka na RS, ali ako situacija eskalira, NATO i EUFOR mogli bi brzo intervenirati.
OGLASILI SE VETERANI RS-A: Imaju poruku za Dodika
Kuda ide BiH?
Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od najvećih političkih kriza u posljednjih 30 godina. Potezi Milorada Dodika podsjećaju na strategiju Radovana Karadžića iz 1990-ih, kada su koraci ka „jačanju autonomije“ završili tragičnim ratom.
Međutim, danas su međunarodne okolnosti drugačije – NATO i EUFOR su prisutni, a svaka destabilizacija naišla bi na brzu reakciju međunarodne zajednice.
Politička scena u BiH sada stoji na raskrsnici – ili će se institucije vratiti u ustavni okvir kroz međunarodni pritisak, ili će Dodik nastaviti put koji vodi prema potpunoj izolaciji RS-a.
Ono što je sigurno jeste da građani BiH ne žele još jedan sukob, a međunarodna zajednica neće dozvoliti urušavanje mira i stabilnosti u regionu.
Sastanak u Predsjedništvu BiH: “EUFOR mora rasporediti i rezervne snage”
A sada o tome ko je Milorad Dodik i koliko on “vrijedi”
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već decenijama slovi za jednog od najmoćnijih političara na Balkanu. Njegovo ime vezuje se za brojne kontroverze, korupcijske afere i enormno bogatstvo koje, prema analizama, daleko premašuje zvanično prijavljene iznose.
Dodik, koji se godinama predstavlja kao zaštitnik srpskih interesa, stvorio je mrežu poslovnih saradnika, kumova i članova porodice preko kojih kontroliše ključne privredne sektore u Republici Srpskoj i šire. Ovaj istraživački izvještaj otkriva stvarnu vrijednost njegove imovine, sumnjive finansijske tokove i uticaj koji seže daleko van granica BiH.
Imovina Milorada Dodika i njegove porodice
Prema podacima iz imovinske kartice, Milorad Dodik prijavljuje relativno skromnu imovinu, ali detaljnije istraživanje otkriva daleko širu mrežu bogatstva.
Nekretnine
Vila u Beogradu – Prijavljena vrijednost 850.000 eura, dok tržišne analize procjenjuju da realna vrijednost prelazi 2.000.000 eura.
Kuća i imanje u Laktašima – Površina 24.998 m², vrijednost oko 150.000 eura.
Dionice u Banji Laktaši – Prijavljena vrijednost 250 eura, što je u potpunom neskladu s realnim tržišnim vrijednostima.
Godišnji prihodi
Plata iz budžeta RS – 38.000 eura.
Prihodi od poljoprivrede – 50.000 eura.
Prihodi od izdavanja vile u Beogradu – 300.000 eura godišnje.
Ukupni prijavljeni godišnji prihodi: oko 400.000 eura.
Međutim, uvid u način života, luksuzne nekretnine i poslovne aranžmane pokazuje da je njegovo bogatstvo mnogo veće.
Porodični poslovni interesi
Igor Dodik – Ključni igrač u poslovnoj mreži
Miloradov sin, Igor Dodik, nalazi se u centru poslovnog carstva porodice Dodik. Njegova firma „Fruit Eco“ ostvaruje značajne prihode:
– 2020: 820.000 eura prihoda, 250.000 eura dobiti.
– 2021: Pad prihoda na 277.575 eura.
– 2022: Oporavak na 533.975 eura.
Pored „Fruit Eco“, Igor Dodik je povezan s:
Prointer ITSS, softverskom kompanijom koja je kroz javne tendere dobila preko 1.100 ugovora.
Elpring, firmom koja učestvuje u infrastrukturnim projektima Republike Srpske.
Alternativna televizija, koja se često koristi za Dodikovu političku propagandu.
Zbog sumnjivih poslova i zloupotrebe položaja, Igor Dodik se nalazi pod američkim sankcijama.
Gorica Dodik – Ugostiteljski i farmaceutski sektor
Suvlasnica restorana „Agape“, čiji je godišnji prihod 1,4 miliona eura.
Vlasnica apoteka „Green Line“.
Posjeduje luksuzni stan u Banjoj Luci od 345 m².
Povezana s farmaceutskom i reklamnom industrijom kroz firmu „Trinity Media & Consulting“.
Mreža kumova i saradnika
Mile Radišić – Dodikov kum i poslovni partner
Suvlasnik više firmi koje dobijaju milionske tendere.
Pravosnažno osuđivan, ali kasnije pomilovan.
Pavle Ćorović – Zet u finansijskim operacijama
Vlasnik Agro Destil (600.471 KM prihoda).
Osnivač Red Box Media, firme koja se bavi oglašavanjem i propagandom.
Sumnjivi finansijski tokovi i korupcija
Afera „Pavlović banka“
Dodik je kupio vilu u Beogradu 2007. godine, tvrdeći da je finansirao kupovinu kreditom iz Pavlović banke.
Međutim, istraga je pokazala da je kredit odobren tek godinu dana nakon kupovine, što otvara pitanje stvarnog porijekla novca.
Američke i evropske sankcije
SAD i EU uveli su sankcije Miloradu Dodiku i njegovoj porodici zbog korupcije.
Pokušaji zaobilaženja sankcija uključuju prebacivanje vlasništva nad firmama na bliske saradnike.
Kontrola tendera i javnih nabavki
Dodikova mreža firmi monopolizovala je milionske ugovore kroz javne tendere.
Prointer ITSS je u posljednjih 10 godina potpisao više od 1.800 ugovora s institucijama na svim nivoima vlasti.
Koliko vrijedi Dodikovo bogatstvo?
Zvanično prijavljena imovina: 6.498.725 eura (~7.148.597 dolara).
Realna procjena bogatstva: Nezavisni izvori procjenjuju da ukupna vrijednost firmi, nekretnina i drugih finansijskih tokova može biti veća od 50 miliona eura.
Sistem neometanog bogaćenja
Milorad Dodik i njegova porodica stvorili su zatvoreni krug političke moći, ekonomskog monopola i medijske kontrole, kroz koji se generiše enormno bogatstvo. Iako je pod međunarodnim sankcijama i suočen s brojnim optužbama, Dodik i dalje upravlja mrežom firmi, državnih resursa i poslovnih veza koje mu omogućavaju finansijsku stabilnost.
Postavlja se ključno pitanje: hoće li pravosuđe BiH i međunarodna zajednica konačno poduzeti konkretne korake u razotkrivanju ovog sistema korupcije ili će Dodikova poslovno-politička mreža i dalje neometano rasti?
