Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zaprijetio je sudijama i tužiocima koji rade u državnim pravosudnim institucijama da će im oduzeti imovinu u RS-u ako ne pređu u entitetske institucije. Ove izjave uslijedile su nakon što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić potvrdio da niko od sudija i tužilaca nije izrazio želju da napusti svoje pozicije na državnom nivou i pređe pod nadležnost Republike Srpske.
Pravni stručnjaci, uključujući Haruna Išerića i advokata Slavena Dizdara, smatraju da je ovakva prijetnja neustavna i pravno neizvodiva, jer pravo na imovinu garantuju Ustav BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Također, napominju da bi bilo kakav pokušaj donošenja zakona kojim bi se omogućilo oduzimanje imovine bio neodrživ i ne bi prošao ni na domaćim ni na međunarodnim sudovima.
Ovo nije prvi put da Dodik prijeti državnim uposlenicima – ranije je upozoravao na krivične sankcije za građane RS-a koji nastave raditi u institucijama BiH. Ipak, do sada su samo dva uposlenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) prešla u entitetske institucije.
Dodikova eskalacija sukoba s državnim pravosuđem intenzivirana je nakon što je nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Nakon njegove presude, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu o napadu na ustavni poredak, što je dovelo do raspisivanja potjernica za Dodikom, premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem.
Reakcije unutar pravosudnih institucija na Dodikove prijetnje su mlake – članovi VSTV-a izbjegli su davati izjave, a predsjednik ovog tijela Sanin Bogunić odbio je komentirati situaciju. Ova pasivnost, prema Išeriću i Dizdaru, doprinosi osjećaju nesigurnosti među sudijama i tužiocima, jer izostaje jasna institucionalna podrška.
Opozicija u RS-u, predvođena Milanom Miličevićem iz Srpske demokratske stranke (SDS), upozorava da Dodikove prijetnje nisu samo retorika te da bi, s obzirom na njegovu kontrolu nad institucijama RS-a, mogao pokušati sprovesti takve mjere. Međutim, dugoročno gledano, smatraju da bi svaki pokušaj bio oboren na međunarodnim sudovima.
Politička scena u Federaciji BiH, prema kritikama stručnjaka, ne shvata ozbiljnost ovih dešavanja, dok institucije RS-a nastoje stvoriti privid zakonitosti ovakvih odluka. Problem je, kako ističu pravni eksperti, što ovakvi potezi ne dolaze od neformalne grupe, već od zvaničnih institucija jednog entiteta, što stvara ozbiljan izazov za pravni poredak u BiH.