By Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je danas sastanak o razvoju ruske arktičke zone i arktičkog transportnog koridora, najavljujući velike aktivnosti u tom regionu.
Putin je istaknuo da regija Murmanska treba da bude primjer za sve arktičke regije u dinamičnom, progresivnom razvoju, prenele su RIA Novosti.
“Ovdje se ostvaruju veliki, po mnogo čemu jedinstveni industrijski i logistički projekti”, istaknuo je Putin.
Prema njegovim riječima, ne može se odlagati realizacija projekata važnih za razvoj ruske arktičke zone. Putin je rekao da je potreban razvoj urbane sredine i naselja na krajnjem sjeveru Rusije da bi ljudi imali dobro plaćene poslove i suvremeni sustav obrazovanja i zdravstvene zaštite.
Putin je zahvalio mornarima ruske Sjeverne flote na hrabrosti koju su pokazali tijekom specijalnih vojnih operacija. Međunarodni arktički forum održava se u Murmansku 26. i 27. ožujka pod sloganom “Živi na sjeveru!”. Forum je posvećen 500. godišnjici otkrića Sjevernog morskog puta.
Progovorio io Trampovim planovima za preuzimanje Grenlanda
Ocijenio je danas kao ozbiljne, planove njegovog američkog kolege Donalda Trampa (Trump) da preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnom pokrajinom u Danskoj.
“To su ozbiljni planovi SAD u vezi s Grenlandom, projekti koji imaju duge povijesne korijene”, rekao je Putin na konferenciji o Arktiku u Murmansku.
Putin je izrazio “ozbiljnu zabrinutost” da se oblast Arktika ne pretvori u “područje za eventualne sukobe”.
Tramp je u nekoliko navrata rekao da želi pripoji Grenland, čemu se protive Danci i stanovnici tog ostrva na Arktiku.
Sa druge strane Evropa strahuje od Rusije – svašta se priča i dešava
“Ovo bi moglo biti posljednje mirno ljeto za Nemce”, upozorila je vojna povjesničarka Sonke Neitcel (56) sa Sveučilišta u Potsdamu, što je izazvalo zabrinutost kod mnogih.
On kao veliku zabrinutost vidi mogućnost da ruski lider Vladimir Putin napadne Baltik. Postoji novi strah od rata u Europi – au isto vrijeme i NATO je oslabljen američkim predsjednikom Donaldom Trampom (78).
“Moramo da budemo spremni”, upozorava Neitcel.
Europske države se naoružavaju i tako šalju signale odvraćanja. Bild donosi pregled kako se različite države spremaju za moguće sukobe.
Njemačka planira napraviti ogroman odbrambeni dug i unaprijediti svoje oružane snage (uključujući nove tenkove, dronove i municiju). Vlasti registriraju i ponovno aktiviraju bunkere koji bi mogli osigurati zaštitu u vanrednim situacijama, a obnavljaju se i planovi zaštite kritične infrastrukture.
Francuska planira opremiti borbene avione Rafale novim nuklearnim oružjem, da ih premesti na granicu sa Nemačkom, proširi bazu Lukeuil de Bains u četvrtu bazu nuklearnog oružja i održava podmornicu opremljenu nuklearnim bojevim glavama. Domaćinstvima se savjetuje da imaju neophodne zalihe, kao što su voda, konzervirana hrana, kopije važnih dokumenata…
Velika Britanija povećava svoj budžet za obranu na 2,5 posto BDP-a do 2027. i na tri posto do 2030. godine. Potrebni su joj, između ostalog, nova municija i projektili i važan je dio “koalicije voljnih” (više od 30 zemalja) koja podržava Ukrajinu.
Poljska postavlja svoj odbrambeni sistem “Istočni štit” (protivtenkovska i protivdronova mesta, rovovi, granična ograda, karaule, bunkeri) protiv ruske eksklave Kalinjingrad i Belorusija, i planira da pozove svakog odraslog muškarca u vojnu službu. Cilj je dobiti vojsku od 500.000 muškaraca, uključujući rezerviste. Zemlja također nastoji postaviti nuklearno oružje iz Sjedinjenih Država i planira potrošiti 4,7 posto svog bruto domaćeg proizvoda na obranu. Što je rekord.
Norveška će biti domaćin NATO vežbi 2026. godine i planira uključiti civile. Uvežbavaće se i masovne evakuacije. U hitnim slučajevima, stanovnici bi mogli pobjeći u Finsku, na primjer. Norveška deli kopnenu granicu sa Rusijom od 195 kilometara.
Holandija planira ponovno uspostaviti vlastiti tenkovski bataljon i kupiti glavne borbene tenkove Leopard 2A8 od Njemačke (planirana isporuka: počevši od 2027.) Neki bi mogli biti stacionirani u Njemačkoj, a cijena je oko 2,5 milijardi eura.
Počevši od 2026. godine Danska će također pozvati žene od 18 godina i starije u vojnu službu, ukoliko se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca. Odluka je već doneta – 11 mjeseci obveznog služenja vojnog roka umjesto četiri. Zemlja planira potrošiti više od tri posto svog BDP-a na obranu – najviše za 50 godina. Vlasti su objavile i vodič za križ, u kojem se opisuje koje zalihe (voda, hrana, lijekovi) domaćinstva trebaju imati pri ruci za tri dana ako budu prepušteni sami sebi.
Baltičke zemlje – Litvanija, Estonija i Letonija razvijaju zajedničku liniju obrane duž svojih granica sa Rusijom. Ključna komponenta: oko 600 bunkera, rovova, tenkova i raketnih sustava.
Švedska planira opremiti lovce raketama Taurus, šalje brošuru “u slučaju krize ili rata” svakom domaćinstvu, a pridružila se i NATO-u 2024. godine.
Zemlja je skoro duplirala svoju potrošnju na obranu i planira uložiti dodatnih 300 milijardi kruna u obranu do 2035. godine. U prosincu 2023. godine potpisan je sporazum sa SAD-om koji regulira način na koji američke trupe mogu biti raspoređene u zemlji.
Finska se pridružila NATO-u 2023. godine i ima planove za izvanredne situacije u slučaju kvara osnovne infrastrukture (na primjer, ograničavanje potrošnje električne energije ako je potrebno). Zemlja (koja dijeli kopnenu granicu sa Rusijom od 1.340 kilometara) godišnje obučava 27.000 muškaraca za osnovnu vojnu službu (šest, devet ili dvanaest mjeseci u zavisnosti od aktivnosti) i također razmatra upotrebu protivpešadijskih mina (poput Poljske i baltičkih zemalja).
Češka kupuje, između ostalog, 14 dodatnih Leopard 2 A4 tenka, čija je cijena oko 160 milijuna eura i trebaju biti isporučeni do kraja 2026. godine. Ona je već dobila tenkove od Nemačke.
Italija planira unaprijediti svoju brigadu s 25 milijardi eura (uključujući 1.050 oklopnih guseničara Link i 380 tenkova Panther KF 51.
Austrija kupuje 225 oklopnih vozila na točkovima “Pandur Evolution” za svoju vojsku, opremljenu protivvazdušnim raketama Skyranger.
Zajednički projekti
Pored planova svake zemlje pojedinačno, postoje i veliki zajednički projekti za demonstraciju snage.
Više od 20 europskih zemalja (uključujući Njemačku, Veliku Britaniju, Bugarsku, Nizozemsku i Mađarsku) udružile su se snage u inicijativi “Sky Shield”.
Cilj je da se bolje zaštiti europski zračni prostor od raketnih napada i dronova, uključujući koordinaciju sustava naoružanja i zajedničke nabavke.
Njemačka, zajedno sa Francuskom, Italijom i Poljskom pokrenula je Elsa projekt. Cilj je krstareća raketa koja se može ispaliti znatno dalje od Taurusa (oko 500 kilometara u dometu).
Zelenski je danas najavio da će Putin uskoro umreti
Ključno je da SAD ne izvuku ruskog predsjednika Vladimira Putina iz političke i ekonomske izolacije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Eurovision News.
Izjava Zelenskog dolazi nakon što su se Rusija i Ukrajina složile da sprovedu delimični prekid vatre uz posredovanje SAD-a zbog napada na energetsku infrastrukturu i neprijateljstava u Crnom moru. Zauzvrat, SAD su pristale da prošire pristup Rusiji globalnim tržištima.
“Važno je da Amerika sada ne pomogne Putinu da izađe iz ove globalne izolacije. Vjerujem da je to opasno. Ovo je jedan od najopasnijih trenutaka”, rekao je Zelenski.
On tvrdi da se Putin nada da će “ostati na vlasti do smrti”, ali i da njegove ambicije nisu ograničene samo na Ukrajinu, već bi mogle doći do “izravne konfrontacije sa Zapadom”.
Bili smo spremni za potpuni prekid vatre
Zelenski je pozvao SAD i Europu da ostanu ujedinjeni u vršenju pritiska na Putina.
“Ruski lider se plaši europsko-američkog saveza i nada se da će ga podijeliti. Putin se plaši i vlastite smrtnosti”, smatra Zelenski.
“Uskoro će umreti, to je činjenica i sve će biti gotovo”, dodao je on, prenosi kijevski Indipendent. U priopćenju objavljenom nakon posljednje runde razgovora s ruskim izaslanicima u Saudijskoj Arabiji, SAD su obećali da će ublažiti neka ekonomska ograničenja Rusiji u okviru sporazuma o ograničenom prekidu vatre.
Zelenski je rekao da je ograničen prekid vatre u Crnom moru “definitivni korak ka okončanju rata”, ali je naglasio posvećenost Ukrajine neograničenom prekidu neprijateljstava.
“Generalno, bili smo spremni za potpuni prekid vatre”, zaključio je on.
Espreso/Agencije/Telegraf/Preneo: V.Š
