By Od filmova poput Snowpiercera do The Day After Tomorrow, holivudski studiji su decenijama prikazivali distopijske scenarije klimatskih promjena. Međutim, znanstvenici upozoravaju da bi stvarnost mogla nadmašiti čak i najgore filmske katastrofe. Veštačka inteligencija (AI), koristeći najnovija naučna istraživanja, pruža zastrašujući uvid u budućnost koju bismo mogli iskusiti do kraja ovog stoljeća.
MailOnline je koristio Google-ov AI generator slika ImageFX kako bi stvorio vizualizaciju izgleda svijeta 2100. godine, temeljenu na aktualnim znanstvenim podacima. Rezultati su alarmantni: gradovi bi mogli završiti pod vodom, smrtonosni toplotni talasi mogli bi odnijeti milijune života, a ekstremni vremenski uvjeti postali bi svakodnevica, piše Daily Mail.
Nepovratni porast razine mora
Profesorka Džulijen Stroeve, klimatolog sa Univerzitetskog koledža u Londonu, ističe da su najveći izazovi s kojima ćemo se suočiti s porastom razine mora i ekstremnim vremenskim uvjetima. „Sve će se pogoršati tijekom stoljeća ako ne smanjimo emisiju plinova staklene bašte“, rekla je ona za MailOnline.
Kao rezultat povećanja razine ugljen-dioksida i metana u atmosferi, ovi plinovi djeluju kao pokrivač, zadržavajući toplinu i izazivajući porast globalne temperature. Prema podacima Kopernikove službe za klimatske promjene, 2024. godina bila je najtoplija zabilježena, s prosječnom temperaturom površine od 15,1°C. To je također prva godina kada su prosječne temperature premašile 1,5°C iznad predindustrijskih razina.
Ako emisije plinova staklene bašte ostanu nepromijenjene, znanstvenici predviđaju da će do 2100. godine globalna temperatura porasti za 2,7°C u srednjem scenariju, odnosno čak 4,4°C u najgorem slučaju, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC). Ovo povećanje temperature rezultirat će ubrzanim topljenjem glečera. Profesor Stroeve upozorava da će ljetni morski led na Arktiku nestati mnogo prije 2100. godine, a gubitak gledatelja u Alpima mogao bi doseći čak 75 posto u scenariju visokih emisija. „Arktik će biti neprepoznatljiv u odnosu na današnju situaciju“, dodaje ona.
Istraživači s tehnološkog sveučilišta Naniang u Singapuru procjenjuju da bi globalna razina mora mogla porasti za 1,9 metara do 2100. godine. To bi značilo da bi gradovi poput Londona, Kardife i Njujorka mogli biti potopljeni. Čak bi i poznati odmarališni kompleks Mar-a-Lago, koji je bio u vlasništvu predsjednika SAD-a Donalda Trampa, mogao biti potpuno potopljen.
Ekstremni vremenski uvjeti i njihov smrtonosni učinak
Do kraja vijeka, svijet će biti svjedok drastičnog porasta ekstremnih vremenskih uvjeta. Dr. Suzan Bartington, profesorica zdravlja životne sredine na Sveučilištu u Birmingemu, naglašava da klimatske promjene značajno povećavaju učestalost i intenzitet toplinskih talasa, obilnih kiša, suša i požara, što će imati ozbiljne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje ljudi.
Promjene u atmosferi znače da će ona moći zadržati više vodene pare, što će rezultirati većim padavinama. Studija britanske meteorološke službe predviđa da bi do 2100. godine vremenski uvjeti slični najvlažnijem danu ikada zabilježenom mogli postati deset puta češći.
Međutim, istodobno će neka područja doživjeti neviđene suše. Do 2070. godine prosječne ljetne padavine u Velikoj Britaniji mogle bi se smanjiti za 47%, dok bi zimske padavine mogle porasti za 35%. Takve nagle promjene povećavaju rizik od bujičnih poplava, poput onih koje su prošle godine pogodile Valensiju, izazvavši najgoru ekološku katastrofu u povijesti Španjolske.
Mega-uragani, požari i zagađenje zraka
Kako okeani postanu topliji, energija je dostupna za stvaranje jačih oluja raste. Znanstvenici predviđaju pojavu „mega-uragana“, toliko moćnih da bi mogli nadmašiti postojeću Safir-Simpsonovu skalu za mjerenje jačine uragana. Ovi uragani „kategorije 6“ mogli bi postići brzinu vjetra od 309 km/hi izazvati porast razine mora za više od 7,5 metara.
Dok će neka područja biti pogođena olujama, drugo će gorjeti. Kombinacija visokih temperatura i malih padavina stvara idealne uvjete za šumske požare. Već postoje oznake ovog trenda – požari u Los Anđelesu početkom 2024. godine odnijeli su 28 života i uništili više od 10.000 domova. Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da će do kraja stoljeća učestalost ekstremnih požara porasti za 50 posto.
Pored fizičkih katastrofa, zagađenje zraka postaje sve veća prijetnja. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change pokazuje da bi kombinacija klimatskih promjena i zagađenja zraka mogla uzrokovati dodatnih 260.000 smrtnih slučajeva godišnje do 2100. godine. U nekim dijelovima svijeta, poput Delhije, razine zagađenja već daleko premašuju sigurnosne granice, a situacija će se samo pogoršati.
Milioni m,rtvih: Mračna prognoza za čovječanstvo
S obzirom na kombinirane učinke toplotnih talasa, zagađenja zraka, suše i ekstremnih vremenskih uvjeta, znanstvenici predviđaju da bi milijuni ljudi mogli umrijeti do 2100. godine. Studija objavljena ove godine tvrdi da bi smrtonosne temperature mogle izazvati 50% više smrtnih slučajeva u Europi do kraja stoljeća. Čak iu najoptimističnijem scenariju, dodatnih 8.000 ljudi godišnje će umrijeti od posljedica toplotnih talasa, dok bi u najgorem slučaju ovaj broj mogao dostići 80.000.
Znanstvenici s Instituta Maks Plank predviđaju da bi kombinacija zagađenja zraka i ekstremnih temperatura mogla dovesti do 30 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva do kraja vijeka.
Nije kasno da se djeluje
Iako su ove prognoze alarmantne, znanstvenici ističu da još uvijek imamo priliku promijeniti tok budućnosti. Smanjenjem emisije plinova staklene bašte i ulaganjem u čiste tehnologije, možemo izbjeći najgore scenarije i osigurati održivu budućnost za generacije koje dolaze.
Profesor Stroeve zaključuje: „Ako reagujemo sada, možemo ublažiti najveće posljedice klimatskih promjena. Ali vrijeme za akciju brzo ističe.“
