By Uvod: Dobra namjera, pogrešan pristup
„Nemojte ovo raditi djeci, molim vas!” – ovim snažnim riječima klinički psiholog Vlajko Panović upozorava na jednu od najčešćih, ali često neprepoznatih roditeljskih grešaka: pretjerano zaštićivanje djece. Iako je briga roditelja prirodna i poželjna, Panović objašnjava da upravo prekomjerna zaštita može dugoročno hendikepirati dijete u emocionalnom, socijalnom i kognitivnom razvoju.
U nastavku ćemo objasniti zašto je važno djetetu dopustiti da pogriješi, preuzme odgovornost i samostalno raste, te kako roditelji mogu usmjeriti djecu ka zdravijem, uravnoteženijem razvoju.
🚫 Šta je prezaštićivanje – i zašto je opasno?
Prezaštićivanje se dešava kada roditelji pokušavaju djecu spasiti od svakog mogućeg izazova, neuspjeha ili frustracije. To podrazumijeva:
Donošenje svih odluka umjesto djeteta
Izbjegavanje davanja kućnih zadataka
Rješavanje problema u školi ili vrtiću bez djetetovog učešća
Kontrolu nad svakim aspektom svakodnevnog života
Iako djeluje kao oblik brige, ovakav pristup šalje poruku: “Ti to ne možeš sam.”
🔍 Posljedice prezaštićivanja: Dugoročna šteta
1. Nesigurnost i nisko samopouzdanje
Djeca koja nisu imala priliku samostalno donositi odluke ili se suočiti s problemima, često nemaju povjerenja u vlastite sposobnosti. Oni postaju previše ovisni o drugima i strahuju od neuspjeha jer im nije dozvoljeno da pogriješe i nauče.
2. Nedostatak odgovornosti
Bez zadataka i obaveza, djeca ne razvijaju osjećaj odgovornosti. To se kasnije reflektuje u školskim obavezama, radnim navikama i životnim izazovima.
3. Ovisnost o roditeljima u odrasloj dobi
Mnogi roditelji nesvjesno stvaraju emocionalnu zavisnost. Dijete koje je stalno “spašavano” često i u odraslom dobu ne zna donijeti samostalne odluke, pa i dalje traži roditeljsku potvrdu.
🛠️ Kako odgojiti samostalno dijete?
✔️ 1. Uključite djecu u svakodnevne aktivnosti
Djeca već od treće godine mogu učestvovati u kućnim poslovima: slagati igračke, postavljati sto, pomagati pri pranju povrća. Time stiču osjećaj korisnosti i razvijaju motoričke i kognitivne vještine.
✔️ 2. Dajte im priliku da pogriješe
Ne štitite dijete od svakog pada. Greške su prilike za učenje. Ako pokušava nešto samo, ohrabrite ga – čak i ako ne uspije iz prve.
✔️ 3. Naučite ih praktičnim životnim vještinama
Kuhanje, spremanje kreveta, šivenje dugmadi ili planiranje vremena – sve su to vještine koje jačaju samopouzdanje i funkcionalnost.
✔️ 4. Izbjegavajte prekomjernu upotrebu ekrana
Panović posebno upozorava na štetnost ekrana kod male djece. Umjesto pasivnog gledanja crtanih filmova, podstičite igre koje razvijaju kreativnost, govor i koncentraciju.
✔️ 5. Budite dosljedan i pozitivan uzor
Djeca uče najviše promatrajući vas. Ako vi pokazujete odgovornost, strpljenje i poštovanje, veće su šanse da će i ona razviti te vrijednosti.
📢 Šta klinički psiholog poručuje roditeljima?
“Ne hendikepirajte vlastito dijete time što ćete mu sklanjati svaki izazov s puta. Dajte mu prostor da raste, da pogriješi i nauči. Tako gradite njegovo samopouzdanje i osposobljavate ga za stvaran život.”
Ove riječi psihologa Panovića podsjetnik su svim roditeljima da ljubav nije kontrola – ljubav je podrška kroz izazove. Djeca trebaju roditelje koji vjeruju u njih, koji ih usmjeravaju, ali im i dozvoljavaju da budu svoja.
💬 Zaključak: Ljubav je pustiti dijete da raste
Roditeljstvo je najvažniji i najteži zadatak. Ali nije cilj biti savršen roditelj, već prisutan i svjestan roditelj. U svijetu punom izazova, djeca moraju naučiti kako da se snađu, a to mogu samo ako im dopustimo da preuzmu odgovornost i vjeruju u svoje sposobnosti.
👉 Prestanimo ih “spašavati” od života — naučimo ih kako da ga žive.
📌 Povezani savjeti:
Kako postaviti zdrave granice u odgoju djece
10 navika koje pomažu djeci da razviju samopouzdanje
Igre koje potiču emocionalni razvoj kod mališana
