By Finska budno prati ruske vojne aktivnosti uz granicu NATO-a
Finska, najnovija članica NATO-a, pažljivo prati ruske vojne aktivnosti u blizini granica Saveza, potvrdio je zamjenik načelnika finske vojske, general-pukovnik Vesa Virtanen, prenosi Newsweek.
Podsjećamo, Finska je postala članica NATO-a 2023. godine, nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Time je, zajedno sa Švedskom, prekinula svoju višedecenijsku politiku neutralnosti u korist sigurnosti koju pruža vojni savez. Finska i Rusija dijele više od 1.300 kilometara kopnene granice, a Finska je u 19. stoljeću bila dio Ruske imperije.
Zemlje NATO-a na istočnom krilu već mjesecima upozoravaju na rastuću prijetnju iz Rusije, posebno u slučaju da dio trupa koji su trenutno angažirani u Ukrajini bude premješten ka granicama Saveza. Zabilježeni su brojni incidenti koji ne predstavljaju otvorenu agresiju, poput sajber napada i sabotaže kritične infrastrukture.
“Rusija reorganizira svoje jedinice”
Prema riječima generala Virtanena, prije 2022. Rusija je uz granicu s Finskom držala oko 20.000 vojnika raspoređenih u četiri brigade. Danas Moskva ubrzano gradi novu vojnu infrastrukturu i dovodi dodatne snage u taj region.
“Vidimo da Rusija reorganizira svoje jedinice i pojačava vojno prisustvo čim joj se ukaže prilika”, rekao je Virtanen za njemački Die Welt, prenosi Jutarnji list.
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je veliku reorganizaciju oružanih snaga i povećanje broja vojnika. Dio tog plana uključivao je podjelu Zapadnog vojnog okruga – koji graniči s istočnim krilom NATO-a – na Moskovski i Lenjingradski okrug, kao i povećanje ukupne brojnosti vojske. Te promjene stupile su na snagu u junu 2024.
Ulaskom Finske u NATO, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je obnova Lenjingradskog vojnog okruga direktna posljedica širenja Saveza ka ruskoj granici. Time je NATO praktično udvostručio dužinu svoje kopnene granice s Rusijom.
Prema riječima stručnjaka, podjela bivšeg Zapadnog vojnog okruga omogućava Rusiji efikasnije pripreme za moguće vojne operacije prema baltičkim i skandinavskim članicama NATO-a.
“Na taj način Rusija može uspostaviti snažniju vojnu poziciju prema članicama Saveza u Baltiku i Skandinaviji”, zaključuje Nik Rejnolds iz britanskog instituta RUSI.
Strah od preraspodjele snaga
Prema američkom Institutu za proučavanje rata, ruski Zapadni vojni okrug nalazi se pod velikim pritiskom jer istovremeno mora voditi rat u Ukrajini i održavati snage na istočnom krilu NATO-a.
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur upozorio je u novembru za Newsweek da bi, u slučaju prekida borbi u Ukrajini, ruske trupe koje su sada angažirane na frontu mogle biti premještene ka drugim pravcima.
“To znači da bi ruska vojska mogla raspolagati sa stotinama hiljada vojnika koje Putin može rasporediti u našem susjedstvu”, rekao je Pevkur.
General Virtanen je istaknuo da će brigade koje su se ranije nalazile uz finsku granicu prerasti u četiri do pet divizija, uključujući i vojne korpuse i prateće jedinice.
“U budućnosti će u tom području biti znatno više vojnika nego prije početka rata u Ukrajini”, dodao je.
Estonska obavještajna služba navodi da su reforme unutar Lenjingradskog vojnog okruga prošle godine dovele do formiranja 44. vojnog korpusa i 69. motorizirane pješačke divizije u blizini Estonije, koje su potom brzo prebačene u Ukrajinu. Trenutno se formira i 68. motorizirana divizija.
“To pokazuje sposobnost Rusije da u relativno kratkom roku stvori velike vojne formacije”, ističe estonska služba.
Prema finskim obavještajnim procjenama, vojni korpus će trajno biti raspoređen blizu finske granice, a broj ruskih vojnika u toj oblasti mogao bi se udvostručiti ili utrostručiti u odnosu na stanje prije rata, izjavio je u januaru šef finske vojne obavještajne službe Pekka Turunen za Reuters.
Mine, prepreke, ograde
Baltičke zemlje – Latvija, Litvanija i Estonija – pojačale su sigurnost na svojim granicama s Rusijom postavljanjem mina i prepreka za tenkove, dok je Poljska započela izgradnju tzv. Istočnog štita vrijednog više od 2,5 milijardi dolara – što Varšava opisuje kao najveći sigurnosni projekt na istočnoj granici NATO-a od 1945. godine.
Finska je u februaru 2023. počela izgradnju ograde dužine oko 200 kilometara duž granice s Rusijom, a radovi bi mogli potrajati do četiri godine, prema izvještaju finske granične straže.
Finski javni servis YLE objavio je u januaru da satelitski snimci potvrđuju širenje ruskih vojnih objekata blizu finske granice, ali da se to područje trenutno uglavnom koristi za logističku podršku trupama u Ukrajini.
Početkom maja 2024. general Janne Jaakkola, komandant finske vojske, izjavio je za Reuters da je “uvijek moguće” da Rusija pokuša testirati član 5. NATO-a, koji garantira kolektivnu odbranu svake članice.
“Ukoliko poduzmemo ispravne korake i očuvamo jedinstvo, smatram da je direktan napad malo vjerovatan”, rekao je Jaakkola.
Rusija stalno testira član 5.
Jedinstvo Saveza, međutim, bilo je na kušnji tokom prethodne godine, posebno zbog stavova bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Iako su visoki dužnosnici njegove administracije tvrdili da SAD ostaju posvećene NATO-u, istovremeno su zahtijevali od evropskih saveznika značajno povećanje odbrambenih budžeta, dok se Washington sve više fokusira na indo-pacifički region.
Bijela kuća je, u isto vrijeme, pokazala sklonost ka ublažavanju odnosa s Moskvom, što je izazvalo zabrinutost među zemljama koje se oslanjaju na američku vojnu podršku u slučaju mogućeg ruskog napada.
General Virtanen smatra da Rusija stalno testira član 5., ali ne očekuje neposrednu prijetnju. Prema njegovim riječima, Moskva se uglavnom oslanja na informacione napade, ometanje GPS signala, sajber upade i podsticanje masovnih migracija – sve su to metode hibridnog ratovanja koje Rusija koristi za destabilizaciju bez ulaska u direktan sukob.
“Svjedočimo stalnim i sve intenzivnijim hibridnim napadima i incidentima usmjerenim protiv NATO zemalja”, rekao je u januaru u Evropskom parlamentu James Appathurai, zamjenik generalnog sekretara NATO-a za inovacije, hibridne i sajber prijetnje. Rusija je, kaže, “glavni akter” u tim aktivnostima.
Prethodni komandant NATO-ovog Višenacionalnog korpusa Sjeveroistok, general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart, izjavio je za Newsweek krajem prošle godine da Rusija danas ima „mnogo više opcija za testiranje kohezije Saveza“.
