By Demencija predstavlja skup simptoma koji nastaju usljed oštećenja moždanih funkcija i utiču na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako se najčešće javlja kod starijih osoba, stručnjaci naglašavaju da nije normalan dio starenja.
Rano prepoznavanje simptoma može omogućiti pravovremenu dijagnozu, odgovarajuće liječenje i bolje planiranje buduće njege. Važno je napomenuti da prisustvo jednog ili više simptoma ne znači nužno da osoba ima demenciju, jer slične tegobe mogu biti povezane i s drugim zdravstvenim stanjima.
1. Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život
Povremeno zaboravljanje je uobičajeno, ali učestalo zaboravljanje važnih informacija može biti razlog za pregled.
Najčešći znakovi uključuju:
često postavljanje istih pitanja
zaboravljanje nedavnih razgovora ili događaja
oslanjanje na članove porodice za informacije koje su ranije lako pamtili
propuštanje važnih obaveza
2. Poteškoće u planiranju i rješavanju problema
Osobe mogu imati problema s aktivnostima koje su ranije obavljale bez poteškoća.
Primjeri uključuju:
praćenje recepta prilikom kuhanja
upravljanje kućnim finansijama
rješavanje jednostavnih računskih zadataka
organizaciju dnevnih obaveza
3. Teškoće pri obavljanju poznatih aktivnosti
Rutinski poslovi mogu postati zbunjujući.
To može uključivati:
korištenje kućanskih aparata
vožnju poznatom rutom
obavljanje svakodnevnih kućnih zadataka
4. Zbunjenost u vezi s vremenom ili mjestom
Osoba može izgubiti osjećaj za vrijeme ili prostor.
Mogući znakovi su:
zaboravljanje datuma ili godišnjeg doba
nesigurnost gdje se nalazi
teškoće u praćenju protoka vremena
5. Problemi s vidom i prostornom orijentacijom
Kod nekih osoba javljaju se promjene u načinu na koji mozak obrađuje vizuelne informacije.
To može uključivati:
pogrešnu procjenu udaljenosti
poteškoće pri čitanju
slabije razlikovanje boja ili kontrasta
6. Poteškoće u govoru i pronalaženju riječi
Osoba može imati problema da prati razgovor ili pronađe odgovarajuće riječi.
Česti primjeri su:
zastajkivanje usred rečenice
ponavljanje istih izraza
korištenje pogrešnih naziva za predmete
7. Gubljenje predmeta
Povremeno zagubljeni ključevi nisu neuobičajeni, ali kod demencije se predmeti često ostavljaju na neuobičajenim mjestima.
Ponekad osoba više ne može rekonstruisati svoje korake kako bi ih pronašla, što može izazvati sumnjičavost prema drugima.
8. Slabije prosuđivanje
Promjene u donošenju odluka mogu biti među ranim simptomima.
Primjeri uključuju:
neoprezno raspolaganje novcem
zanemarivanje lične higijene
donošenje neuobičajenih ili rizičnih odluka
9. Povlačenje iz društvenog života
Osobe mogu izgubiti interes za aktivnosti koje su ranije voljele.
To može značiti:
izbjegavanje druženja
odustajanje od hobija
slabije uključivanje u porodične aktivnosti
10. Promjene raspoloženja i ličnosti
Demencija može uticati i na emocionalno stanje.
Mogu se javiti:
razdražljivost
anksioznost
depresivno raspoloženje
povećana sumnjičavost
gubitak motivacije
Kada potražiti ljekarsku pomoć?
Stručnjaci savjetuju da se pregled zakaže ukoliko simptomi traju, pogoršavaju se ili počnu ometati svakodnevni život.
Ljekar može preporučiti:
razgovor o simptomima i zdravstvenoj istoriji
testove pamćenja i kognitivnih funkcija
neurološki pregled
laboratorijske analize
CT ili MRI snimanje mozga, kada je potrebno
Važno je znati da određena stanja, poput nedostatka vitamina, poremećaja rada štitne žlijezde, depresije ili neželjenih dejstava pojedinih lijekova, mogu izazvati simptome slične demenciji i često se mogu uspješno liječiti.
Može li se rizik smanjiti?
Iako nije moguće spriječiti sve oblike demencije, istraživanja pokazuju da zdrave životne navike mogu doprinijeti očuvanju zdravlja mozga.
Preporučuje se:
redovna fizička aktivnost
uravnotežena ishrana
održavanje mentalne aktivnosti učenjem i čitanjem
druženje i održavanje društvenih kontakata
kontrola krvnog pritiska, šećera u krvi i drugih hroničnih bolesti
prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola
Zaključak
Demencija se najčešće razvija postepeno, a prvi simptomi mogu biti blagi i lako se pripisati normalnom starenju. Međutim, uporno zaboravljanje, promjene u ponašanju, poteškoće u svakodnevnim aktivnostima ili promjene raspoloženja ne treba zanemariti.
Pravovremena procjena kod ljekara može pomoći da se utvrdi uzrok tegoba, započne odgovarajuće liječenje i očuva što bolji kvalitet života osobe i njene porodice.
