By Ukrajina insistira na teritorijalnom integritetu, dok Rusija pokušava formalizovati kontrolu nad okupiranim područjima kroz „mirovni diskurs“. Istovremeno, SAD prijeti povlačenjem iz pregovora, dok se Evropa suočava s vlastitim ograničenjima kada je riječ o doprinosu mirovnom rješenju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbacuje mogućnost zamrzavanja sukoba i bilo kakve teritorijalne ustupke, jasno poručujući da pravedan mir ne podrazumijeva nagrade za agresora. Njegove izjave dolaze kao reakcija na prijedloge iz SAD-a da Ukrajina prizna rusku kontrolu nad Krimom, uz potencijalno zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta.
Zelenski ostaje čvrst u svom stavu: ni Krim ni drugi okupirani teritoriji nisu predmet pregovora, osim ako Ukrajina ne dobije potpuno i bezuslovno primirje. Njegov stav temelji se na principima međunarodnog prava i podršci saveznika, iako se sve češće suočava s pritiscima iz Washingtona da prihvati kompromis radi što bržeg okončanja rata.
Poziv Kijevu i Moskvi
Bivši američki predsjednik Donald Trump, u intervjuu za ABC News, izjavio je da vjeruje kako Putin želi kraj rata – iako je samo nekoliko dana ranije rekao suprotno – pokušavajući se predstaviti kao ključni mirotvorac koji može iskoristiti svoj odnos s ruskim predsjednikom kako bi se pronašlo rješenje. Sjedinjene Američke Države pozvale su i Kijev i Moskvu da iznesu konkretne prijedloge za prekid rata, upozorivši da bi se u protivnom mogle povući iz posredničke uloge.
– Obje strane moraju dostaviti jasne prijedloge kako bi se okončao sukob. O tome kako ćemo dalje postupiti odlučuje predsjednik Trump. Ako ne bude napretka, SAD će se povući iz procesa kao posrednik – poručio je američki državni sekretar Marco Rubio, dodavši da će Trump ove sedmice odlučiti o nastavku pregovora o ratu u Ukrajini.
Američki predstavnik pri Vijeću sigurnosti UN-a John Kelley optužio je Rusiju za nastavak krvoprolića, rekavši da su ruski napadi uzrokovali nepotrebne gubitke života, uključujući i civilne žrtve.
– Ako su obje strane spremne za mir, SAD će ih u tome podržati – poručio je Kelley.
Kremlj je u srijedu potvrdio da je Vladimir Putin otvoren za mirovne pregovore, ali i naglasio da je situacija prekompleksna za brzo rješenje. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da političko i diplomatsko rješenje ostaje prioritet Moskve, ali da se ciljevi „specijalne vojne operacije“ moraju ispuniti. Dodao je da je Putin spreman na direktne pregovore s Ukrajinom, ali da Kijev još nije odgovorio na tu ponudu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također je izrazio spremnost za direktne pregovore bez preduvjeta, ali je istovremeno odbio ukrajinski zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre, nazivajući ga „preduvjetom“. Poruka Moskve ostaje dvosmislena – s jedne strane otvorenost za dijalog, s druge strane odbijanje konkretnih deeskalacijskih mjera.
Upitna evropska spremnost
Iako Zapad sve češće govori o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon rata, stvarna vojna spremnost Evrope ostaje upitna. Prema informacijama britanskog lista Times, evropske zemlje teško bi mogle okupiti i 25.000 vojnika za potencijalnu misiju odvraćanja u Ukrajini, čak i uz maksimalne napore.
Dimitrij Medvedev zaprijetio je da su novije članice NATO-a, posebno Švedska i Finska, sada moguće mete nuklearnih udara
Najveći izazov predstavljaju nedostatak ljudstva, nedovoljno finansirane vojske i politička nespremnost ključnih država poput Njemačke, Italije i Španije da pošalju trupe. U tom vakuumu vojnopolitičke odlučnosti na Zapadu, Moskva pojačava verbalni pritisak. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio je da su novije članice NATO-a, posebno Švedska i Finska, sada moguće mete nuklearnih udara u slučaju šireg sukoba. U izjavi za agenciju TASS Medvedev je još jednom demonstrirao oštar i prijeteći stav, što je dio šire ruske strategije odvraćanja zastrašivanjem.
Uprkos ruskoj najavi trodnevnog primirja od 8. do 10. maja, borbe se nastavljaju. Ruski dronovi pogodili su Harkiv i Dnjipro, ranivši više desetina osoba i ubivši najmanje jednu. Ukrajinske vlasti izvještavaju o intenziviranju napada, posebno na pokrovskom pravcu, gdje ruske snage pokušavaju probiti ukrajinske linije. Vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski izjavio je da Rusija svakodnevno šalje nove jedinice na front, što rezultira velikim gubicima u njihovim redovima, dok Moskva u javnosti prikazuje „iluzorne uspjehe“.
Ukrajinska vojska tvrdi da su mete napada bili civilni ciljevi i infrastruktura, uključujući bolnice i energetske objekte, što dodatno dovodi u pitanje iskrenost ruskih poziva na prekid vatre.
