By Ruski list Vzgljad prvi put je objavio rang-listu koja naziva „rejting neprijateljskih vlada“. Iako je Rusija još 2021. formirala listu „neprijateljskih zemalja“, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je izjavio da se termin postupno napušta kako bi se naglasilo da se ocjenjuju odnosi na politiku aktualnih vlada, a ne na same države ili njihove građane.
Ko prednjači na ruskoj listi?
Na prvom mjestu nalazi se Velika Britanija sa 75 poena. Prema navodima ruskog medija, ocjena je zasnovana na britanskim sankcijama ruskim energetskim kompanijama i zalaganju Londona da se dio ruske imovine preusmjeri u korist Ukrajine.
Drugu poziciju dele Njemačka i Francuska (po 70 poena), za koje se navodi da aktivno podržavaju Ukrajinu i sudjeluju u europskim sankcijama. Na trećem mjestu su Nizozemska i Estonija s po 65 poena.
Sjedinjene Američke Države nalaze se na četvrtoj poziciji s 55 poena. Rezultat se, prema objašnjenju medija, dovodi u vezu sa zastojima u odobravanju nove vojne pomoći Kijevu.
Najveći broj država nalazi se u grupi sa po 50 poena: Danska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska. Slede Norveška i Belgija sa 45 poena, dok se na sledećem nivou nalaze Grčka, Španjolska i Hrvatska (po 40 poena).
Portugal i Slovenija imaju po 35 poena, Mađarska i Luksemburg po 30, dok Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunija imaju po 25 poena. Na dnu liste, sa po 5 poena, nalaze se Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Južna Koreja i San Marino.
Kako ruski stručnjaci tumače rang-listu?
Profesor Stanislav Tkačenko s Državnog sveučilišta u Sankt Peterburgu smatra da lista pokušava razlikovati stavove vlada od stavova građana tih zemalja. Prema njegovom mišljenju, promjene u vlasti mogle bi značajno utjecati na odnose sa Moskvom.
On ističe da rangiranje pojedinačno ocjenjuje svaku državu, umjesto da Europsku uniju promatra kao jedinstven politički blok, što je, kako navodi, čest pristup u ruskom medijskom prostoru još od devedesetih.
Tkačenko smatra da trenutni rezultati odražavaju globalnu političku situaciju i navodi da, prema njegovoj analizi, Velika Britanija, Njemačka i Francuska trenutno imaju najizraženije politike koje Moskva doživljava kao neprijateljske. Izrazio je i iznenađenje razlikom između ocjene Mađarske (30 poena) i Slovačke (15 poena), s obzirom na to da obje vlade, prema njegovom tumačenju, pokušavaju voditi uravnoteženu politiku.
Profesor očekuje da bi se ocjene nekih zemalja mogle promijeniti u narednom razdoblju, posebno u kontekstu izbora i promjene vladavine, kao i promjene u međunarodnim odnosima.
