By Mali Božić se obilježava 14. januara i u pravoslavnoj tradiciji povezan je sa praznikom Obrezanja Isusa Hrista i danom Svetog Vasilija Velikog. U narodu se vjeruje da je ovaj datum posebno značajan, pa su se tokom vremena razvili brojni običaji i pravila kojih se ljudi pridržavaju kako bi godina bila uspješna i mirna.
Prema narodnom vjerovanju, na Mali Božić, nije dobro započinjati svađe, rasprave ili unositi nemir u dom, jer se smatralo da bi takvo ponašanje moglo donijeti neslogu tokom cijele godine. Umjesto toga, savjetuje se mir, strpljenje i praštanje.
U nekim krajevima postojao je običaj da se djeca ujutru simbolično pospu snijegom, uz vjerovanje da će ih to zaštititi od bolesti. Nakon toga, njihova odjeća se stavljala na grane voćaka, jer se smatralo da će se tako očistiti od štetočina i donijeti zdravlje, piše Žena Blic.
Na Mali Božić u kuću dolazi i položajnik, prva osoba koja tog dana pređe kućni prag. U pojedinim mjestima domaćica mu je vezivala konac oko glave, vjerujući da će taj čin zaštititi domaću stoku od opasnosti tokom godine.
U nekim dijelovima zemlje palili su se ognjevi na raskrsnicama, što je imalo simbolično značenje jačanja sunca i toplote, ali i vjerovanje da vatra odnosi sve loše iz sela. Takođe, negdje se baš na ovaj dan spaljuju ostaci badnjaka, čime se označava završetak božićnih praznika i početak novog životnog ciklusa.
