Član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Kosta Čavoški iznio je nove kontroverzne stavove o budućnosti Bosne i Hercegovine, zagovarajući zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), ali i teritorijalnu podjelu države.
Njegove izjave dolaze uoči obilježavanja 31. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini i uspostavljen današnji ustavni poredak zemlje.
Čavoški smatra da bi OHR konačno trebalo zatvoriti, a da bi o budućnosti Bosne i Hercegovine trebali odlučivati predstavnici konstitutivnih naroda, bez posredovanja međunarodnih institucija.
Čavoški zagovara nezavisnost Republike Srpske i ujedinjenje sa Srbijom
Govoreći o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, Čavoški je iznio stav da bi Republika Srpska u određenom trenutku trebala proglasiti nezavisnost i započeti proces ujedinjenja sa Srbijom.
Prema njegovom mišljenju, takav potez bio bi u skladu s idejom da svi Srbi žive pod jednim političkim okvirom.
Njegove riječi posebno su odjeknule zbog prijedloga koji se ne odnosi samo na budući status Republike Srpske, već podrazumijeva i potpuno drugačije teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine.
Čavoški je, naime, iznio stav da bi se Hrvati u Bosni i Hercegovini mogli pripojiti Hrvatskoj, dok bi Bošnjaci mogli formirati vlastitu državu.
„S druge strane, Hrvati u BiH mogu se pripojiti Hrvatskoj, a Bošnjaci mogu konstituisati svoju državu. Tada bi, vjerujem, bila ‘mirna Bosna’, pogotovo ako bi međusobne granice bile nepovredive“, izjavio je Čavoški.
OHR nazvao neuspješnim i optužio međunarodne predstavnike
Čavoški je značajan dio svojih izjava posvetio ulozi međunarodne zajednice i djelovanju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Smatra da bi zatvaranje OHR-a trebale podržati i velike svjetske sile, tvrdeći da se ova institucija tokom svog djelovanja pokazala neuspješnom.
Kritikovao je i dosadašnje visoke predstavnike, optužujući ih da su zloupotrebljavali svoje ovlasti, nametali zakone i ograničavali nadležnosti Republike Srpske.
Posebno je osporio način na koji je međunarodna zajednica učestvovala u provođenju Dejtonskog sporazuma.
Bosnu i Hercegovinu opisao je kao neuspješnu državu, tvrdeći da međunarodna administracija nije uspjela osigurati njeno normalno funkcionisanje.
Njegovi stavovi predstavljaju politički prijedlog pojedinca i ne predstavljaju zvaničnu odluku SANU-a, Republike Srpske ili institucija Srbije.Kupuj mape
Novi.ba+1
Šta kaže Dejtonski sporazum?
Posebnu težinu ovim izjavama daje činjenica da dolaze neposredno pred godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. novembra 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson kod Daytona, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
Njime je potvrđen kontinuitet Bosne i Hercegovine kao države, uz unutrašnje uređenje koje čine dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska.
Važno je naglasiti da Dejtonski sporazum ne predviđa pravo entiteta na jednostrano otcjepljenje niti pripajanje drugoj državi.
OHR je ranije upozoravao da su jednostrani pozivi na secesiju, proglašenje nezavisnosti entiteta ili ujedinjenje s drugom državom suprotni ustavnom okviru Bosne i Hercegovine.
Radiosarajevo.ba+1
Izjave koje ponovo otvaraju pitanje budućnosti BiH
Čavoškove poruke ponovo su u fokus stavile pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i političkih ideja o njenoj podjeli.
Njegov prijedlog podrazumijeva potpuno drugačije granice i državno uređenje u odnosu na ono koje je uspostavljeno Dejtonskim sporazumom.
Posebno je značajno što je ove stavove iznio upravo uoči 31. godišnjice sporazuma koji je zaustavio rat i uspostavio ustavni okvir današnje Bosne i Hercegovine.
Ostaje činjenica da su prijedlozi o jednostranom otcjepljenju i podjeli države politički stavovi pojedinaca, a ne promjena postojećeg ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

