Kvržicu ispod kože lako je primetiti tokom tuširanja, češljanja ili oblačenja. Može se pojaviti na vratu, iza uha, na leđima ili nekom drugom delu tela, a neretko ne izaziva bol i ne menja se duže vreme. Iako je većina ovakvih promena dobroćudna, tačan uzrok se ne može sa sigurnošću utvrditi samo na osnovu izgleda ili dodira.
Potkožne kvržice mogu nastati usled pojave ciste, lipoma, uvećanog limfnog čvora, lokalne upale ili drugih promena u koži i potkožnom tkivu. Zbog toga je važno obratiti pažnju na to kada ste promenu prvi put uočili, da li se njena veličina menja i da li su prisutni bol, crvenilo, lokalna toplota ili neki drugi simptomi. Ukoliko je promena nova, neobjašnjiva ili se ne povlači, najsigurnije je zakazati lekarski pregled.
Ciste, lipomi i uvećani limfni čvorovi
Jedan od čestih uzroka je epidermoidna cista — zatvorena kesica ispod same površine kože u kojoj se postepeno nakupljaju ćelije kože i keratin. Obično raste veoma sporo i najčešće ne izaziva nikakve tegobe. Može se javiti na vratu, leđima, licu ili drugim regijama tela. Međutim, ako dođe do njene upale ili infekcije, promena postaje bolna, crvena i topla na dodir, a ponekad iz nje može početi da izlazi sadržaj.
Lipom predstavlja dobroćudnu izraslinu sastavljenu od masnog tkiva. Najčešće je mekan, blago se pomera pod prstima i raste polako, ali se ni u ovom slučaju dijagnoza ne može postaviti isključivo samopregledom. Lekar na osnovu pregleda procenjuje da li promena odgovara lipomu i da li su potrebne dodatne dijagnostičke provere.
Откријте још
Kupuj mape
Prati rad vlade
Istraži Evropu
Kvržica smeštena na vratu ili iza uha često može biti i uvećan limfni čvor. Limfni čvorovi predstavljaju deo imunskog sistema i redovno reaguju na infekcije, poput obične prehlade, upale grla ili upale uha. Tada mogu postati osetljivi ili blago bolni, a po pravilu se sami povlače kada infekcija prođe. Ipak, ako nastave da rastu, postanu tvrdi, nepokretni ili traju duže vreme, neophodan je stručni pregled.
Ponekad je uzrok čir ili apsces, odnosno lokalizovana nakupina gnoja povezana sa bakterijskom infekcijom. Ovakve promene su po pravilu izraženo bolne, crvene i tople, a mogu biti praćene i povišenom telesnom temperaturom ili curenjem gnojnog sadržaja. Budući da različita stanja mogu izgledati gotovo identično, lekarska procena je jedini pouzdan način da se utvrdi o čemu je reč.
Šta pratiti kod kuće i šta nikako ne treba raditi
Kada napipate kvržicu, korisno je da zabeležite kada ste je tačno primetili i na kom mestu se nalazi. Pratite da li menja oblik ili veličinu, da li boli na dodir i da li je koža iznad nje promenila boju ili temperaturu. Takođe, obratite pažnju na prateće simptome u organizmu, poput nedavne prehlade, povišene temperature ili opšte malaksalosti.
Izbegavajte stalno pritiskanje i opipavanje promene, jer mehaničko iritiranje može nadražiti tkivo i otežati kasniju lekarsku procenu. Posebno je važno da kvržicu nikada ne cedite, ne probadate iglom niti pokušavate sami da je uklonite. Ukoliko se radi o cisti ili infekciji, ovakav postupak može izazvati naglo pogoršanje upale, krvarenje ili širenje infekcije u dublje slojeve kože.
Topla obloga ponekad može privremeno ublažiti osećaj nelagodnosti, ali nikako nije zamena za pregled niti je pogodna za svaku vrstu potkožne promene. Ako primetite da kvržica počinje da boli, crveni, postaje topla ili iz nje curi sadržaj, obratite se lekaru bez odlaganja.
Kada ne treba odlagati pregled
Pregled kod lekara obavezno zakažite ukoliko kvržica primetno raste, traje duže od dve nedelje, ponovo se javila na mestu gde je ranije uklanjana ili vam jednostavno izaziva zabrinutost. Posebnu pažnju zahtevaju promene koje su izrazito tvrde i fiksirane za podlogu, kao i otoci na vratu, ispod pazuha ili u preponama koji se ne smanjuju.
Ukoliko se promena naglo zacrveni, postane veoma bolna i topla na dodir ili počne da curi, potražite medicinsku pomoć što pre. Pojava visoke temperature, groznice ili naglog pogoršanja opšteg stanja dodatni su razlozi za brzu reakciju. Kod otoka na vratu koji počinje da otežava disanje ili gutanje potrebna je hitna lekarska intervencija.
Ovi simptomi ne znače automatski da je u pitanju teška bolest, ali predstavljaju važne signale na osnovu kojih se procenjuje hitnost pregleda. Veliki broj potkožnih kvržica ima sasvim bezazlen uzrok, ali je uvek sigurnije proveriti promenu koja raste ili ne prolazi nego je mesecima zanemarivati.
Kako izgleda lekarska procena
Tokom pregleda lekar će najpre postaviti pitanja o tome kada ste uočili kvržicu, da li se menjala tokom vremena, da li boli i postoje li drugi simptomi. Nakon toga sledi fizički pregled same promene i okolnog tkiva. U mnogim situacijama sam klinički pregled je dovoljan da lekar prepozna o kakvoj je promeni reč, dok će u određenim slučajevima preporučiti ultrazvučni pregled ili dodatne laboratorijske i dijagnostičke analize.
Ako se posumnja na infekciju, lekar će odrediti odgovarajuću terapiju. Cista koja ne stvara tegobe često ne zahteva nikakvu intervenciju, dok se upaljena, bolna ili inficirana promena leči u skladu sa medicinskim nalazom. O eventualnom hirurškom uklanjanju, drenaži ili daljem praćenju odlučuje isključivo lekar nakon detaljnog uvida.
Najvažnije je izbeći dve krajnosti — ne treba unapred zaključivati da je svaka kvržica potpuno bezopasna, ali ni odmah pomišljati na najgori scenario. Pratite promenu, uzdržite se od bilo kakvih kućnih intervencija i javite se stručnjaku ukoliko raste, boli ili se ne povlači. Pravovremeni pregled donosi mir i jasno pokazuje da li je potrebno lečenje ili samo povremeno praćenje. Ovaj tekst ima isključivo informativni karakter i ne može zameniti stručni lekarski pregled niti savet zdravstvenog radnika.

