By ### Tablica krvnog pritiska prema godinama: Saznajte koje su normalne vrijednosti i kada povišen pritisak može biti opasan!
Krvni pritisak jedan je od najvažnijih pokazatelja zdravlja srca i krvnih sudova. Mnogi ljudi svakodnevno mjere pritisak, ali nisu sigurni koje se vrijednosti smatraju normalnim, a kada je potrebno potražiti savjet ljekara.
Posebno je često pitanje mijenja li se normalan krvni pritisak s godinama i trebaju li starije osobe imati nešto više vrijednosti od mlađih.
Važno je znati da visok krvni pritisak nije normalan samo zato što je osoba starija.
### Koliki je normalan krvni pritisak?
Kod većine odraslih osoba krvni pritisak ispod 120/80 mmHg smatra se optimalnim.
Prvi broj označava sistolni pritisak, odnosno pritisak u arterijama dok srce pumpa krv. Drugi broj predstavlja dijastolni pritisak, odnosno pritisak dok se srce opušta između otkucaja.
### Tablica krvnog pritiska kod odraslih
| Vrijednost | Značenje |
| —————— | ————————————————— |
| Ispod 120/80 | Optimalan |
| 120–129 i ispod 80 | Povišen prema američkim smjernicama |
| 130–139 ili 80–89 | Hipertenzija 1. stepena prema američkim smjernicama |
| 140/90 ili više | Visok krvni pritisak |
| Ispod 90/60 | Nizak krvni pritisak |
Napomena: Evropske i američke smjernice razlikuju se u klasifikaciji. U evropskoj praksi hipertenzija se u ordinaciji uglavnom definiše od 140/90 mmHg, dok američke smjernice koriste prag od 130/80 mmHg.
### Kako se krvni pritisak mijenja s godinama?
Od 18 do 39 godina
Kod mlađih odraslih osoba krvni pritisak obično je niži. Redovna fizička aktivnost, pravilna ishrana i održavanje zdrave tjelesne težine mogu pomoći da takav ostane.
Od 40 do 59 godina
U ovom životnom periodu povećava se rizik od razvoja hipertenzije. Stres, nedovoljno kretanja, višak kilograma i previše soli u ishrani mogu doprinijeti povećanju pritiska.
Od 60 godina nadalje
S godinama krvni sudovi mogu postajati manje elastični, zbog čega sistolni pritisak često raste.
Ipak, vrijednosti poput 150/90 ili 160/100 ne treba automatski smatrati normalnim samo zbog starosti. Ciljne vrijednosti liječenja određuju se individualno, posebno kod osoba koje imaju vrtoglavice, izraženu slabost ili druge bolesti.
### Koji simptomi mogu ukazivati na visok pritisak?
Visok krvni pritisak često ne izaziva nikakve simptome. Zbog toga ga mnogi nazivaju tihim neprijateljem zdravlja.
Ponekad se mogu javiti glavobolja, vrtoglavica ili zamagljen vid, ali ovi simptomi nisu pouzdan pokazatelj povišenog pritiska.
Ako je pritisak 180/120 mmHg ili viši, mjerenje treba ponoviti nakon kratkog odmora i odmah zatražiti medicinski savjet ako ostaje toliko visok. Ako su prisutni bol u grudima, otežano disanje, slabost jedne strane tijela, smetnje govora ili vida, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
### Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak?
Da biste dobili što precizniji rezultat, preporučuje se:
* Odmoriti se najmanje pet minuta prije mjerenja.
* Izbjegavati kafu, cigarete i fizički napor 30 minuta prije mjerenja.
* Sjediti s leđima oslonjenim, stopalima na podu i rukom u visini srca.
* Izmjeriti pritisak dva puta, s razmakom od jedne minute.
* Zapisivati rezultate nekoliko dana kako bi ljekar mogao procijeniti prosječne vrijednosti.
### Šta pomaže u održavanju zdravog pritiska?
Redovne šetnje, smanjenje unosa soli, uravnotežena ishrana bogata povrćem i voćem, kvalitetan san i održavanje zdrave tjelesne težine mogu značajno doprinijeti kontroli krvnog pritiska.
Osobe kojima je propisana terapija trebaju je uzimati prema uputama ljekara, čak i kada se osjećaju dobro.
### Zaključak
Krvni pritisak može se mijenjati tokom dana i s godinama, ali ne postoji jednostavna tablica prema kojoj bi sve više vrijednosti automatski bile normalne za starije osobe.
Redovno mjerenje i pravovremeno prepoznavanje povišenih vrijednosti mogu pomoći u sprečavanju moždanog udara, srčanog udara i oštećenja bubrega.
A sada jedno pitanje za naše čitatelje:
Koliko imate godina i koliki vam je najčešće krvni pritisak? Da li redovno kontrolišete njegove vrijednosti ili ga mjerite tek kada osjetite tegobe?
