By Nekada prepuna ljetovališta na hrvatskoj obali Jadrana, poput Gradca, ove sezone djeluju znatno tiše i mirnije nego inače. Turisti, posebno iz Bosne i Hercegovine, koji su godinama punili ove destinacije, sada su sve rjeđa pojava. Razlog? Kombinacija ekstremnih vremenskih uslova i – kako mnogi ističu – sve viših cijena.
Prazne plaže i restorani: Privremena pojava ili znak za uzbunu?
Tokom juna, mnoge plaže duž Dalmacije, uključujući i popularni Gradac, zabilježile su znatno manji broj posjetilaca. Osim crvenog meteoalarma i toplotnog vala koji su zahvatili regiju, lokalni stanovnici i ugostitelji kao ključni razlog navode ekonomski faktor.
Prema njihovim riječima, cijene su značajno porasle – do nivoa koji mnogim turistima više nije prihvatljiv. Na terasama kafića i restorana zabilježena je slaba posjećenost, što dodatno podupire tvrdnje o padu interesovanja.
Pregled cijena u popularnim ljetovalištima
Evo nekoliko primjera cijena koje su zabilježene tokom juna:
Kafa: 2 €
Pivo (0,5 l): 5 €
Porcija ćevapa: 14 € (oko 28 KM)
Rižoto: 18 € (36 KM)
Sat parkinga: 3 €
Za četvoročlanu porodicu, jedan ručak može lako preći iznos od 80 eura, što za mnoge predstavlja ozbiljan udar na budžet.
Vikendi još uvijek spašavaju sezonu
Unatoč slabijoj posjećenosti radnim danima, vikendom se stanje djelomično popravlja, najviše zahvaljujući turistima iz Bosne i Hercegovine. Oni i dalje tradicionalno biraju Dalmaciju za kraće odmore i vikend putovanja.
No, postavlja se pitanje – koliko će još dugo ti turisti biti voljni plaćati sve više za standardne usluge koje su ranije bile znatno povoljnije?
Šta donosi ostatak sezone?
Ako se trenutni trend nastavi, Hrvatska bi mogla biti primorana da preispita svoju turističku politiku i cijene, posebno kada je riječ o destinacijama koje su zavisile od posjetilaca iz regiona.
U situaciji kada konkurentske destinacije poput Albanije, Crne Gore, pa čak i Turske, nude pristupačnije cijene i sve kvalitetniju uslugu, pitanje je koliko dugo će Hrvatska moći zadržati postojeći model.
Zaključak
Turizam je jedna od najvažnijih privrednih grana Hrvatske, i kao takav zahtijeva pažljivo balansiranje između kvaliteta usluge i realne platežne moći gostiju. Visoke cijene mogu u kratkom roku povećati prihod po posjetitelju, ali dugoročno, ukoliko vode do smanjenja ukupnog broja turista, taj pristup može postati kontraproduktivan.
Lokalne zajednice, turistički radnici i donositelji odluka imaju izazovan zadatak – prilagoditi se novim ekonomskim realnostima i pronaći rješenja koja će sačuvati privlačnost hrvatske obale bez narušavanja održivosti.
