By Prijedlog da se građani Srbije na referendumu izjasne o eventualnom uvođenju sankcija Rusiji otvorio je novu raspravu o tome ko treba da donosi najvažnije odluke u oblasti spoljne politike. Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi, poručio je da takva pitanja ne bi trebalo da zavise od odluke jednog čovjeka, već da o njima treba voditi otvoren dijalog s građanima. IstražiEvropu
Ideja je izazvala različite reakcije političkih analitičara. Dok jedni smatraju da bi referendum bio složen i teško primjenjiv na pitanje sankcija, drugi ga vide kao jednu od mogućih opcija za utvrđivanje stava javnosti.
Srdanović: O međunarodnim odnosima treba razgovarati s građanima
Govoreći o mogućnosti uvođenja sankcija Rusiji, Srdanović je istakao da bi odluke o međunarodnim odnosima trebalo donositi kroz dijalog unutar društva.
„Sva pitanja međunarodnih odnosa moraju da budu ostvarena kroz otvoreni dijalog naših građana. To ne može da kreira jedan čovjek“, poručio je Srdanović.
Prema njegovim riječima, potrebno je napustiti model odlučivanja u kojem se ključni pravci državne politike određuju bez šireg učešća građana.
Gogić: Spoljna politika nije jednostavno referendumsko pitanje
Politikolog Ognjen Gogić smatra da bi referendum o sankcijama Rusiji otvorio niz praktičnih i političkih dilema.
On je ukazao na to da bi prije glasanja moralo biti precizirano o kakvim se sankcijama govori – da li bi se odnosile na pojedince, ruske institucije ili državu u cjelini, kao i da li bi Srbija prihvatila sve ili samo dio mjera.
Gogić je ocijenio da se spoljna politika uglavnom ne odlučuje referendumskim putem, osim u slučajevima poput pristupanja međunarodnim savezima ili Evropskoj uniji.
Dodao je i da bi se okolnosti mogle promijeniti ukoliko dođe do završetka rata u Ukrajini, zbog čega smatra da je neizvjesno da li bi referendum uopšte bio održan.
Prema njegovom mišljenju, odgovornost za donošenje takvih odluka prvenstveno je na političkim predstavnicima.
Vukadinović ne očekuje da će referendum biti održan
Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović smatra da najavu referenduma za sada treba posmatrati kao jednu od ideja koje se razmatraju u vezi s osjetljivim pitanjem odnosa Srbije prema Rusiji. IstražiEvropu
Vukadinović je rekao da lično nije uvjeren da će do takvog glasanja doći, iako, kako je naveo, nema ništa protiv mogućnosti da se građani izjasne.
Istovremeno je upozorio da pojedinačne izjave članova Studentske liste ne treba automatski tumačiti kao konačan i zvaničan stav cijele liste.
Srbija između evropskih zahtjeva i odnosa s Rusijom
Pitanje sankcija Rusiji posebno je osjetljivo za Srbiju zbog njenih političkih, diplomatskih i energetskih odnosa s Moskvom.
Rusija pruža podršku Srbiji u vezi s pitanjem Kosova i Metohije u međunarodnim institucijama, dok je energetska saradnja, posebno u oblasti snabdijevanja prirodnim gasom, još jedan važan element bilateralnih odnosa.
S druge strane, Evropska unija od Srbije očekuje usklađivanje spoljne politike sa zajedničkom evropskom politikom, uključujući mjere uvedene protiv Rusije nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Takva očekivanja predstavljaju jedno od važnih pitanja u procesu evropskih integracija Srbije.
Trikoš upozorava na mogućnost političke manipulacije
Politikolog Đorđe Trikoš iznio je kritičan stav prema ideji raspisivanja referenduma o sankcijama.
On smatra da bi odlaganje odluke ili zadržavanje postojeće politike bilo bolje rješenje od organizovanja glasanja, upozoravajući da bi referendumska kampanja mogla postati prostor za emocionalnu i političku manipulaciju.
Njegova ocjena predstavlja jedan od kritičkih pogleda na prijedlog koji je iznio Srdanović.
Ko može raspisati referendum u Srbiji?
Prema pravilima navedenim u dostavljenom izvještaju, republički referendum raspisuje Narodna skupština, na zahtjev većine svih narodnih poslanika ili na osnovu narodne inicijative koju podrži najmanje 100.000 birača.
Organizaciju i sprovođenje republičkog referenduma nadzire Republička izborna komisija, a pravo glasa imaju punoljetni državljani Srbije upisani u birački spisak. IstražiEvropu
Glasanje je tajno, a nakon izmjena zakona iz 2021. godine više ne postoji obavezni cenzus izlaznosti od 50 odsto. Odluka se smatra usvojenom ako za nju glasa većina birača koji su izašli na glasanje.
Šest republičkih referenduma od 1990. godine
Od uvođenja višestranačja u Srbiji održano je šest republičkih referenduma:
Jul 1990. godine: Građani su se izjašnjavali o tome da li prvo treba donijeti novi Ustav ili održati višestranačke izbore.
Maj 1992. godine: Predmet glasanja bili su državni simboli – zastava, grb i himna.
Oktobar 1992. godine: Građani su odlučivali o ustavnom amandmanu koji se odnosio na mogućnost održavanja prijevremenih parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
April 1998. godine: Referendum se odnosio na učešće stranih predstavnika u rješavanju problema na Kosovu i Metohiji.
Oktobar 2006. godine: Građani su se izjašnjavali o potvrđivanju novog Ustava Srbije.
Januar 2022. godine: Održan je referendum o promjenama Ustava u oblasti pravosuđa.
Najava mogućeg referenduma o sankcijama Rusiji tako je otvorila nekoliko važnih pitanja: ko treba da donosi odluke o spoljnoj politici, kakvu ulogu u tome treba da imaju građani i kako Srbija treba da uskladi svoje međunarodne obaveze s političkim i ekonomskim interesima.
